Zašto je hrvatskoj potrebna digitalna poljoprivreda?

3. January 2020. VeeMee

“Jer je ona sredstvo za ostvarenje strateških ciljeva” – Marko Kozjak

Poljoprivredni sektor danas gubi veliki broj obradive zemlje, koristi previše pitke vode, prekomjerno se koriste otrovni pesticidi, previše se oslanja na monokulture, gubi se ili troši previše hrane što u konačnici dovodi do nezdrave prehrane. Do 2050. godine očekuje se da će svjetska populacija porasti za još dvije milijarde ljudi, a nahraniti toliko broj ljudi postat će veliki izazov. Digitalna rješenja mogu riješiti neke od tih izazova.

Najnovije izvješće Centra za istraživanje europske politike (CEPR, ”Digitalizing Agrifood”) tvrdi da bi uvođenjem digitalnih tehnologija u lancu poljoprivredne hrane dovelo do povećanja prinosa, smanjenja otpada i promjene ponašanja potrošača što doprinosi ciljevima održivog razvoja.

Hrvatska je tek na začetku korištenja digitalnih rješenja, no neka od njih su se već pokazala uspješna. Ministarstvo poljoprivrede je prepoznalo prednosti digitalizacije najviše kroz najpoznatije sustave ARKOD (sustav za identifikaciju zemljišnih parcela) i AGRONET (sustav za popunjavanje zahtjeva za poticajem i pregled baza).
Ministarstvo je najavilo praćenje poljoprivrednih aktivnosti uz pomoć satelitskih snimki od 2021. godine. Trenutno se kontrolira samo pet posto površina u Hrvatskoj, a kroz sustav monitoringa pratit će se provode li poljoprivrednici aktivnosti za koje su ostvarili potporu i sukladno tome izdavati sankcije. Prema trenutnim podacima monitoringa, bilo je otprilike 400 parcela (oko 6 posto) na kojima je bila prijavljena kultura, a da nije provođena aktivnost za koji je dobiven poticaj. Najavljena je i poljoprivredna iskaznica i e-potpis u svrhu lakšeg prijavljivanja na zahtjeve za potporama.
No, osim administrativnih olakšanja, digitalizacija i uvođenje novih tehnologija najviše se mora primijeniti na sustav precizne poljoprivrede, ali i poboljšanja transparentnosti prehrambenog sustava.

Hrvatske digitalne tvrtke za poljoprivredna rješenja GDI d.o.o., AGRIVI, Intertim već dugo vremena rade na sustavima praćenja poljoprivrednog zemljišta u svrhu razvoja profesionalnog sustava za upravljanje farmom (Farm Management Software- FMS). Tvrtka Vee Mee pak, radi na postizanju transparentnosti prehrambenog lanca.
U sklopu konferencije ”Digitalna poljoprivreda koja se održala 10. studenog 2019. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, direktor tvrtke Intertim Jan Marinac predstavio je jednu takvu novu aplikaciju za hrvatsko, ali i za strano tržište – AGRODOX. Ova besplatna aplikacija omogućava da poljoprivrednici putem mobilnog telefona prate aktivnosti na svom poljoprivrednom gospodarstvu posebice u uzgoju poljoprivrednih nasada. Uključuje alate poput vremenske prognoze, kalkulatora gnojidbi, sjetve, preračunavanja jedinica površine, vijesti iz područja agrobiznisa itd. Marinac je kroz tvrtku sklopio i suradnju s tvrtkom Agrivi poduzetnika Matije Žulja, čime će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti cjelokupni pristup profesionalnom sustavu za upravljanje farmom.
– Poljoprivreda je sektor koji je najčešće zapostavljen u pogledu inovacija. Međutim, to je sektor koji se brzo razvija u svijetu i ujedno može veoma lako i brzo uvesti nove inovacije. Mislimo da je veoma važno da poljoprivreda u Hrvatskoj prati korak s inovacijama na globalnoj razini – rekao je Marinac.
Europska unija će kroz novu Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) više financirati nove tehnologije i inovacije, i poticati mlade i male poljoprivrednike da se bave ovim poslom. Održiva poljoprivreda bit će dio nove strategije od Farme do stola koja je dio Europskog zelenog sporazuma koji promiče Ursula von der Leyen, nova predsjednica Komisije. Osim toga, u travnju 2019. godine 25 država članica je potpisalo zajedničku deklaraciju Komisije za ”digitalizaciju Europske poljoprivrede i ruralnih područja”.
– Vjerujemo da će se kroz nekoliko godina otvoriti ogroman prostor povezivanja IT sektora i poljoprivrede – rekao je Marinac.

No, digitalizacija sa sobom nosi i brojne izazove. Prvi je onaj financijski jer ni ZPP trenutno ne nudi dovoljno dobar prijedlog na koji će se način ostvariti uvođenje novih tehnologija. Mogućnosti u ZPP-u uključuju ”dobrovoljne dodatke za održivu poljoprivredu” koje će uvjetovati ulaganje u preciznu poljoprivredu; ali i stvaranje trećeg stupa ZPP-a u svrhu poticanja zaštite okoliša, a uključivat će korištenje održivih tehnologija. Usmjeravanje nacionalnih fondova bit će ključno za samu distribuciju fondova prema održivoj poljoprivredi. Trenutno se u Hrvatskoj poljoprivredna podmjera 4.1.1. iz fondova za Ruralni razvoj koristi u svrhu modernizacije poljoprivrednih gospodarstava.
Drugi izazov je obrazovanje i strukovno usavršavanje poljoprivrednika za nove digitalne vještine. Postojeći pristup u ZPP-u ne ide dovoljno daleko u podržavanju stvaranja lokalnih organizacija koje bi radile na osnaživanju novih vještina i kompetencija. Također, trenutno oko 20 posto poljoprivrednika samo popunjava zahtjeve u sistemu Ministarstva poljoprivrede. U Hrvatskoj i dalje prevladava stari mehanizacijski fond, a mali je broj gospodarstva koja koriste preciznu mehanizaciju, dronove ili senzore u poljoprivredi.
No, pozitivni su pomaci vidljivi. Jedan takav projekt trenutno se provodi kroz projekt SAN (Smart Agriculture Network) “Pametna poljoprivredna mreža”, koji će se realizirati u suradnji Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Zadarskog sveučilišta, zagrebačke tvrtke “Elektrokovina plus d.o.o.” i maslinara dr. Ivice Vlatkovića u Novigradu te Nives i Gorana Morović u Žmanu na Dugom otoku. Zadarski znanstvenici i stručnjaci zagrebačke tvrtke u maslinicima u Novigradu i u Žmanu će postaviti sustave praćenja svega onoga što se u maslinicima zbiva kako bi se, nakon prikupljanja široke palete podataka, moglo brzo, odnosno pravodobno djelovati i smanjiti štete.
Već je očito da je za razvoj bilo kojeg oblika digitalizacije u Hrvatskoj potrebno prikupiti veliku količinu podataka (Big Data). Ali prikupljanje i spremanje ogromnih podataka iziskuje veliki napor i potrošnju energije. Veliki nedostatak trenutnih sustava u Hrvatskoj je to što ”poljoprivrednici i anketari na terenu sami upisuju podatke ”, tvrdi Marko Kozjak direktor tvrtke VeeMee.

– Danas živimo u doba blockchain tehnologije – što znači da mali farmer putem FMS sustava unosi sam podatke. Danas će poljoprivrednik nešto upisati a sutra zaboraviti – rekao je Kozjak – a da tehnologija bude primjenjiva potreban je IoT sustav (Internet of Things – Internet stvari) koji može bilježiti jasno definirane parametre putem automatskog upisa, također koristeći machine learning (strojno učenje odnosno umjetnu inteligenciju).
Kada bi se primijenio blockchain u kontekstu monitoringa i radio zapis od preko 100 milijuna podataka po parceli stvorio bi se veliki digital waste (digitalni otpad) koji je potrebno uskladištiti. Za skladištenje je potrebna enormna energija od gotovo jedne ”nuklearne elektrane” , objašnjava Kozjak.
Na pitanje zašto je hrvatskoj potrebna digitalna poljoprivreda najjednostavniji odgovor je da je ona ”sredstvo za ostvarenje strateških ciljeva”.
– Problemi OPG-ovaca su plasman robe, količina, cijena i sigurnost. Ono što dijele s kupcem je cijena i kontinuitet, ali trenutno u Hrvatskoj kontinuitet i cijena ne funkcioniraju jer nisu održivi – rekao je zagrebački poduzetnik koji kroz svoju aplikaciju razvija nešto što smatra da je bitno u rješavanju problema s tržištem: ”saznati što se proizvodi, tko proizvodi, gdje i koliko proizvodi”.

Transparentnost i dostupnost podatka može riješiti brojne probleme, ali i riješiti problem bacanja hrane. U prosjeku u svijetu se baci 1,3 milijarde tona hrane, a u Hrvatskoj 380.000 tona hrane što je ekvivalentno trećini proizvodnje hrane. ”Digitalizacija je pomogla u rješavanju oko 70 posto problema u logistici poput pogrešnih deklaracija, rastrganih paleta i kutija” zbog čega je neka ispravna hrana u trgovačkim lancima tretirana kao ”povrat robe koji rezultira bacanjem hrane”. U krajnosti transparentnost i sljedivost hrane trebaju biti dostupne svima i utjecati na krajnjeg potrošača koji treba naučiti donositi pametne odabire prilikom kupnje.

Rješavanje problema buduće opskrbe hranom znači i borbu protiv klimatskih promjena. Nedavno izvješće IPCC-a o klimatskim promjenama zaključilo je da opskrba stanovništva biljnim uljima i mesom više nego udvostručila, a opskrba kalorija hrane po glavi stanovnika povećala za otprilike jednu trećinu od 1961. godine.
Do 2050. godine prehrambene promjene mogle bi osloboditi nekoliko milijuna kvadratnih kilometara kopna i smanjiti globalnu emisiju ugljika do osam milijardi tona godišnje. Povrh toga, više od 820 milijuna ljudi diljem svijeta je pothranjeno, a mnogo veći broj konzumira nezdravu prehranu koja pridinosi preuranjoj smrti, prema izvješću UN-a.

”Globalna proizvodnja hrane najveći je pritisak koji ljudi na Zemlji izazivaju, prijeteći lokalnim ekosustavima i stabilnosti zemaljskog sustava” – piše u izvješću.
Hrvatska je mala u cijelom globalnom sustavu, ali već pozitivni primjeri digitalnih tvrtki dokazuju da itekako ima potencijala za razvoj inovativnih rješenja koja mogu doprinijeti održivoj proizvodnji hrane.

https://euractiv.jutarnji.hr/HiP/poljoprivreda/zasto-je-hrvatskoj-potrebna-digitalna-poljoprivreda-jer-je-ona-sredstvo-za-ostvarenje-strateskih-ciljeva/9767746/

 

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu