Koje namirnice ljeti izbjegavati, a za kojima posegnuti?

10. srpnja 2020. VeeMee

„30° u hladu! Ljeto je u gradu! Gledaj, topi se led, gledaj, topi se led!“. Ovako su nekad Srebrna krila opjevavala ljeto, a nama je ova pjesma i danas na repetoaru dok u vrelim ljetnim danima pripremo roštilj za obitelj i prijatelje. Roštilj je postao sinonim za hamburgere i hot dog sendviče, no nas je ova COVID 19 pandemija osvijestila, pa smo čvrsto odlučili obratiti pažnju na to što unosimo u naša tijela. Zato vam želimo reći: možete uživati u radostima koje donosi ljeto, piknicima i roštiljima, a istovremeno laskati svom tijelu, ali i nepcima! Zato vam danas predstavljamo koje namirnice biste trebali izbaciti, a kojima ih zamijeniti. Nećete požaliti poslušate li nas, obećavamo J

Kad vas pitaju: „hoćete li najprije dobre ili loše vijesti“, što odaberete? Nama je uvijek draže završiti s onim dobrima. Možda upravo zbog „efekta novosti“ kako psihologija kaže, jer najbolje pamtimo ono što posljednje čujemo. Tako da mi danas biramo započeti s namirnicama koje loše utiču na zdravlje, a nerijetko su među omiljenima.

Roštilj = kobasice

Tko od vas može zamisliti roštilj bez „kranjskih kobasica“ čija kožica hrska pod zubima? E pa kad vam otkrijemo njihove loše strane, vjerujemo da roštilj nećete moći zamisliti s njima.

Kobasice su prerađeno meso, a sama prerada mesa, između ostalog, služi kako bi meso što duže ostalo svježe. Prilikom prerade mesa, bez obzira bilo to dimljenjem, začinjavanjem ili pak izlaganjem kemikalijama i aditivima, meso se dodatno puni natrijem. U posljednje vrijeme sve češće čujemo kako neko ima povišen kolesterol. E pa preradom mesa masnoća i kolesterol dosežu nezamislive visine. Svjetska zdravstevna organizacija upozorava na deficit hranjivih stvari u kobasicama, a što je još i važnije, na njihovu povezanost s razvojem karcinoma debelog crijeva i krvožilnog sustava. Upozoravaju naime na opasnost prekomjerne konzumacije crvenog mesa. Dok se jedni s njima slažu, drugi to povezuju s lobiranjem kako bi se povećala potrošnja piletine/puretine. No, jedno je sigurno:

Crveno meso nezamjenjiv je izvor vrijednih bjelančevina u prehrani. Ukoliko ne pretjerujemo s njegovom konzumacijom i kombiniramo ga, pripremamo i doziramo na pravi način nije opasno po zdravlje.

Rekli smo da nećete roštilj moći zamisliti s „njima“. No, govoreći „njima“ mislili smo na kobasice sumnjivog podrijetla i načina prerade. Ipak, postoje OPG-ovci koji savjesno i s ljubavlju proizvode kobasice desetljećima stare slavonske recepture, gdje su glavni i jedini sastojci meso, sol i paprika. Prije pripreme roštilja birajte njihove proizvode, a prepoznat ćete ih po ovoj naljepnici:

Prizvođače za čiju kvalitetu mesa dajemo „ruku u vatru“ možete pronaći u našoj VeeMee tražilici https://veemee.hr/proizvodac/  😉

Prosječan hamburger u restoranu sadrži oko 20 posto masnoće, što pak znači da petinu hamburgera čini životinjska mast koja je puna kolesterola i drugih nezdravih sastojaka. Još kada se u hamburger doda sir i slanina, količina nezdravih sastojaka penje se u nedogled. Stoga, ako baš žudite za hamburgerom, ne kupujte ga već gotovog, budite odgovorni i potražite meso gore ⬆️⬆️ navedenih proizvođača i sami ga pripravite ili pak birajte one s više povrća. A koji je najpoželjniji oblik hamburgera podsjetite se ovdje: https://veemee.hr/2020/06/26/bez-sigurnosti-hrane-nema-dobrobiti-za-hranu/, jer tajnu smo vam već otkrili 😉

Meso sumnjivog podrijetla 49%, voda, svinjsko masno tkivo, svinjska jetra, otpaci  i iznutrice ostale nakon prerade mesa, začini, sol, modificirani škrob, mliječne bjelančevine, zgušnjivač, bojila,arome, konzervans – znate li o čemu je riječ? O paštetama. Jeste li ste se ikada zapitali kako je moguće da pašteta koja se sastoji od kuhanog mesa može imati rok trajanja i po nekoliko godina?! Nešto nije u redu, jelda? Ipak, kruh i pašteta neizostavni su za odlazak na plažu. Iako je vidljivo kako kupovne paštete sadrže veliku količinu štetnih dodataka i aditiva, najčešće ih dajemo upravo svojoj djeci. Vrijeme je da prestanemo s ovom groznom navikom i zaboravimo na konzerve s natpisom „pašteta“.

Nakon loših vijesti obećali smo da idu i one dobre, pa vam sad kažemo – pašteta je mnogo više od onoga na što nailazimo u supermarketima. Paštete iz „malih kućnih radinosti“ mogu biti napravljene od vrlo finih, probranih, hranjivih, a povrh svega zdravih namirnica. One možda neće trajati nekoliko godina, ali vaše zdravlje zasigurno neće ugroziti niti vam skratiti životni vijek. Zato sami birajte namirnice i prema vlastitom ukusu pripravite domaće paštete. Bile one vegetarijanske s avokadom, slanutkom ili kikirikijem ili pak s piletinom ili tunom, zasigurno su bolji izbor od kupovnih!

Jedna kesica na ručniku, druga ispod njega, treća „viri“ iz torbe. Često nam se čini da čipsa na plaži ima više no kupača. Morat ćemo vas i ovog puta razočarati, no čips i drugu prženu hranu zasigurno nećete pronaći ni u jednom vodiču za zdravu prehranu. Genetski modificirana ulja samo su jedan od štetnih sastojaka istih. U VeeMee bazi podataka stoga potražite OPG-ovace koji uzgajaju jabuke i umjesto „običnog čipsa“ napravite čips od jabuka! Super recept imate ovdje: https://www.krenizdravo.hr/prehrana/zdravi-recepti/cips-od-jabuke-gdje-kupiti-zdravstvene-prednosti-i-kako-napraviti

Nakon kobasica, hamburgera, paštete i čipsa koji sadrže visoku razinu natrija, postali smo žedni. Bit ćemo kratki – gazirane sokove prezasićene šećerima, kiselinama i sodom – izbjegavajte! Umjesto njih, birajte vodu koja je, vjerujemo kako i sami znate, bez konkurencije najzdravije piće na svijetu. Ako vam pak i nije pretjerano draga, u predstojećim redovima prestat ćemo pričati o hrani koju trebate izbjegavati, a posvetit ćemo se namirnicama koje zasigurno volite, a čijom kombinacijom možete pripraviti osvježavajuće ljetne napitke.

Što je najvažnije kod ljetne prehrane (osim da je fina)? Hidratacija.

Velike vrućine pospješuju znojenje i baš zato važno je ostati hidriran. Najbolji način hidratacije, dakako da je voda, no voće i povrće s velikim udijelom vode, s malo kalorija i puno vitamina, minerala, antioksidanta i fitokemikalija pomoći će sigurno!

Koje namirnice ljeti izbjegavati, a za kojima posegnuti? - prirodni voćni sok

Dakle, ako tražite superhidratantne namirnice s izuzetno visokim udijelom vode koje će vas zasititi u ovim vrućim, ljetnim danima slijedite ove korake:

Korak 1: potražite proizvode s VeeMee QR kodom u gotovo svim većim supermarketima, jer sljedivost hrane ključ je kvalitete i sigurnosti hrane.

Korak 2: Jeste? Sad kad ste ih pronašli u vašu košaricu stavite: lubenicu, krastavce, celer, bobičasto voće, dinju, rajčice, breskve, naranče, zelenu salatu, papriku, karfiol, kupus, grejp, jagode i ananas.

Koje namirnice ljeti izbjegavati, a za kojima posegnuti? - lubenica

I da ne zaboravimo, velike vrućine osim vode, izbacuju iz našeg tijela i prijeko potrebne elektrolite. Da biste ih vratili, u košaricu ne zaboravite dodati i: lisnato povrće, avokado, krumpir, mahunarke, sjemenke, banane i masline.

Sad kad smo vam otkrili namirnice koje vam neće ostaviti osjećaj težine u trbuhu, koje obiluju hranjivim tvarima, te koje su idealne za ljetne vrućine pitate se kako ih iskombinirati i pripremiti? Paaa… za to ne trebate imati posebne kulinarske sposobnosti niti pobjedu u Masterchefu. Potrebno je samo malo eksperimentiranja ili se pak strpite tjedan dana kada vam donosimo nekoliko kreativnih ljetnih recepata!

Do sljedećeg čitanja!

Vaš VeeMee savjetnik

Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije https://hamagbicro.hr/
Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije