Opasnost skrivena u pesticidima

27. July 2020. VeeMee

Jagode! Jabuke! Grožđe! Nerijetko se ovi odgovori nalaze među favoritima kada je riječ o najukusnijem voću. No, iako već pomalo dosadni, „znaš li što jedeš“ pitat ćemo iznova i iznova, jer razloga je mnogo. Posjetite li lokalnu trgovinu za vrtni centar, namještaj, poljoljekarnu… uočit ćete čitav niz boca i bočica, vreća i kesica namijenjenih skladištenju pesticida. Posjetite li baku ili djeda na selu, mahnut ćete „starom“ susjedu koji tamo preko ograde bezbrižno prska travnjak nebili se riješio dosadnog korova. Prođete li kukuruznim ili pšeničnim poljima naše zlatne Slavonije, uočit ćete traktore koji usitnjavaju oranicu, a iza njih prašni ili tekući oblak herbicida, fungicida, neurotoksina ili dezinfekcijskih sredstava. Ako upravo jedete jabuku koja nije organski uzgojena, odložite ju. Odvojite 5 minuta za ono što vam imamo reći, jer danas nam je u mislima samo jedno: ako pesticidi imaju moć ubijati insekte, kakvu potencijalnu opasnost kriju za naše tijelo?

 

Što su pesticidi i kako se koriste?

Pesticidi su, najjednostavnije rečeno, ubojice štetočina. Kemikalije su to koje se nazivaju još i biocidima, jer ne ubijaju one samo štetočine. Njihova primjena može biti usmjerena raznim oblicima života, a u njih spadaju: alge, insekti, bakterije, korov, glodare. Parkovi i vrtovi domaćinstava, škole i igrališta daleko su od pesticid free zone, međutim popljoprivreda je ipak najčešća adresa na kojoj pesticidi stanuju. Opće je poznato da se većina voća i povrća uzgaja na farmama, a česti gosti na njima razne su bube i insekti. Cjelogodišnji trud kojeg poljoprivrednici utroše da bi njihovi usjevi donijeli ploda koštaju previše novca, muke, odricanja i strpljena da bi se samo tako lako predali pred „nekim malim insektima“. Uništavanje štetočina, korova, najezde insekata, prenositelja bolesti (poput komaraca, krpelja, miševa ili štakora) stoga su glavni razlozi zbog kojih poljoprivrednici posežu za primjenom pesticida.

Ovo su neke od mnogih vrsta pesticida:

Insekticidi: kao što i sam naziv govori, insekticidi su namijenjeni uništavanju, suzbijanju ili odbijanju raznih vrsta insekata. Neki od njih napadaju izravno živčani sustav insekata, a neki od njih uništavaju egzoskelet (kralježnica u ljudi) insekta. Najčešća skupina insekticida koja se na poljoprivrednim proizvodima nalazi jesu organofosfati. Klorpirifos je jedan takav organofosfat koji se u posljednje vrijeme često spominje kao poveznica s oštećivanjem mozga u razvoju djece.

Herbicidi: namijenjeni su uništavanju ili spriječavanju daljnjeg rasta korova te drugih neželjenih biljnih izraslina. Većina herbicida poprilično je nekontrolirana i neselektivna te će prilikom doticaja, ubiti bilo koju biljku na kojoj se nađe. Osim, naravno, ako biljka nije genetski uzgojena/modificirana da joj se odupre. Herbicid poput glifosata povezan je s pospješivanjem raka i endokrinih poremećaja.

Fungicidi: oni pak ciljaju gljivice poput hrđe ili plijesni štetnih za ljude ili biljke. Stvoreni su da onemoguće proizvodnju stanične energije ili kako bi oštetili staničnu membranu gljivica.

Dezinfekcijska sredstva: uništavaju bakterije i viruse. Najčešće se nalaze u sredstvima za čišćenje.

Pesticidi su namijenjeni kako bi imali smrtonosan učinak na štetočine, no nažalost, štetočine nisu jedine na kojima oni ostavljaju svoj trag. GMO – Genetski modificirani organizmi te njihov uzgoj, dramatično su povećali uporabu pesticida. Ono što je posebno zabrinjavajuće je što se neki od pesticida ne mogu isprati na GMO proizvodima, jer nalaze se u gotovo svakoj stanici biljke, a te biljke završavaju gdje? U nama samima.

Nerijetko je, također, da su neki GMO proizvodi uzgojeni tako da su otporni na herbicide. To je pak dovelo da povećane potrošnje herbicida, kao i drugih antibiotika, a sve u svrhu uništenja korova.

Možda se sada netko od vas pita, koriste li se pesticidi u organskom uzgoju? Koriste. Međutim, pesticidi koji se koriste u organskom uzgoju potiču iz prirodnih, a ne sintetičkih izvora. Ukoliko je proizvod kojeg poljoprivrednik uzgaja organski, onda se on prilikom njegova uzgoja mora pridržavati nacionalnih normi vezanih za uporabu pesticida u organskoj proizvodnji. Konvencionalni poljoprivrednici mogu koristiti oko 900 različitih sintetičkih pesticida, dok su ekološki poljoprivrednici ograničeni na svega nekoliko prirodnih.

Utjecaj pesticida na okoliš

Pesticidi su namijenjeni za prskanje po zemlji i biljkama, međutim vrlo lako dospijevaju i u mora, rijeke, oceane ili ribnjake. Primjerice: ukoliko orhideja koju smo, u svrhu očuvanja, pošpricali pesticidima, završi u moru ili potoku, tada ona ispušta kontaminirane kemikalije koje u opasnost dovode biljni i životinjski vodeni svijet.

Ukoliko pak, uslijed velikih vrućina, dođe do isparavanja pesticida, oni tada putujući zrakom mogu dospjeti na različite vrste zemlje i usjeva. Tada u opasnost ne dolaze samo ljudi, već i divlje životinje. Dakle, cijeli ekosustav time može biti poljuljan.

Jedeći tako jabuku (koja nije iz organskog uzgoja) nesvjesno u sebe unosite i preko 30 različitih pesticida. Kada tu dodate mrkvu, špinat, celer, grožđe ili krastavce (razina pesticida na njima je najviša), svom debelom crijevu zadali ste težak udarac, a svoje tijelo polako, ali sigurno trujete.

Ipak, moramo napomenuti, oko 92% voća i povrća koje se nalazi na tržištu, uzgojeno je na konvencionalan način. Njihova konzumacija ne predstavlja opasnost ukoliko je ispoštovana karenca. Karenca označava najkraći propisani rok koji mora proći od posljednje primjene kemijskog sredstva, za zaštitu bilja, do berbe ili žetve. Međutim, kako bi se karenca poštovala na prvom mjestu potrebna je i edukacija poljoprivrednika.

Iako možda teška riječ, trovanje je zapravo surovo realna riječ koja opisuje utjecaj pesticida na naše tijelo. Bezbrojne studije povezale su pesticide s mnogim malignim bolestima, karcinomima, Alzheimerom, pa čak i urođenim oštećenjima. Izbjegavati ih treba u najvećoj mogućoj mjeri, a ako ste zagriženu jabuku odložili sa strane čitajući naš članak, ne brinite, već sljedećeg puta otkrivamo vam najbolje i najsigurnije načine za pranje voća i povrća, kao i bolesti koje pesticidi prouzročuju. A do tada, trk u Konzum, Plodine, Tommy ili Lidil po ono svježe, organski uzgojeno voće i povrće, sigurno za vas i vašu djecu.
Već znate kako ćete ih prepoznati!  Samo.. NE ZABORAVITE KAMERU! 😉

Čitamo se uskoro,

Tvoj VeeMee savjetnik

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu