Prava cijena korištenja/zabrane glifosata(?)

21. August 2020. VeeMee

Prava cijena korištenja/zabrane glifosata

Mrkva s više vitamina? Odlično! Kukuruz koji raste i u zimskim uvjetima? Može. Rajčica kroz cijelu godinu? Vrlo rado! Istrebljenje gladi u cijelom svijetu – želja svakog od nas. No, nismo li i sa željama da povrće na zraku ne vene otišli malo pre daleko? Želimo li nedostižno i kose li se naše želje s prirodom? Uviđamo li posljedice ljudskog djelovanja na zemlji (i protiv nje)? Došlo je vrijeme kada je hrana sigurnija no ikad, a povjerenje u nju nikad manje.

Monsanto. Marš protiv monsanta? Zvuči vam poznato? Monsanto je proizvođač glifosata, najkorištenije aktivne tvari u herbicidima. Kemikalija je to čija je prodaja i uporaba dozvoljena u 130 država, a namijenjena je uništavanju nepoželjnog korova. Svoje brzo širenje svjetskim tržištem Monsanto može zahvaliti tome što su mnoge genetski modificirane poljoprivredne kulture prilagođene tako da budu otporne baš na glifosat, pa se on najviše koristi tamo gdje ima najviše GMO usjeva.

Podaci koji zabrinjavaju jesu te da stare metode genetskog inžinjeringa, nazvane transgenika, uključuju prijenos gena s jedne vrste na drugu, dok nove metode, tzv. GMO 2.0  mogu izbrisati gene, uključiti ili isključiti gene ili pak stvoriti potpuno nove DNK sekvence na računalu. Stara metoda genetskog inženjeringa uglavnom je korištena kako bi biljke odoljele herbicidima i povećale prodaju herbicida. Nove tehnike uređivanja gena vjerojatno će se koristiti na gotovo isti način, međutim s još ponekim „iznenađenjima“.

Genski inženjerirane ribe i životinje, goveda bez rogova, prirodno kastrirane svinje i pileća jaja konstruirana da sadrže farmaceutsko sredstvo nalaze se u fazi genetskog eksperimentiranja. Nama to zvuči zastrašujuće. A vama? Međutim, vratimo se na herbicide.

O učincima herbicida i pesticida općenito pisali smo u protekla dva članka. Zemlje Europske unije posljednjih nekoliko godina vode bitku zvanu „zabrana korištenja glifosata“, a prva zemlja članica Unije koja je na tu bitku odlučila staviti točku je Austrija. Glifosat je, dakle, proizvod tvrtke Monsanto, koju je 2018. godine kupio Bayer, a danas se ona suočava s više od 9000 tužbi diljem SAD-a, uglavnom zbog tvrdnji bivših poljoprivrednika kako ih je korištenje glifosata dovelo do karcinoma. Vladine agencije širom svijeta vode iste polemike – uzrokuje li glifosat razvoj karcinoma?

U svom obraćanju kancelarka Angela Merkel izjavila je kako će Njemačka stati na kraj glifosatu dodajući ‘da bi se to trebalo postići bez preopterećenja poljoprivrednika’. Francuska je početkom godine zabranila prodaju Roundupa (izvorni naziv sistemskog herbicida na bazi glifosata), a francuski predsjednik Emmanuel Macron je najavio da će do 2021. u potpunosti zabraniti njegovu upotrebu. U nekim državama, poput Portugala, postoje djelomične zabrane, a u tom se slučaju on ne smije koristiti u urbanim parkovima i javnim prostorima.

Kada najrazvijenije zemlje svijeta počnu glasno razmišljati o pitanjima vezanim za GMO proizvode na način da postavljaju pitanja poput: uzrokuju li herbicidi maligne bolesti?; Štete li ljudskom tijelu?: Mogu li riješiti pitanje gladi u svijetu?; Je li normalno presađivanje životinjskih gena u biljke?; ne preostaje nam ništa doli se zamisliti. Jer, poznato je da „gdje ima dima, ima i vatre“.

Naime, svjedoci smo kako u posljednjih 20 godina ljudi sve više oboljevaju i umiru od raznih vrsta karcinoma. Ponekad nam se čini kako oboljava maltene svaka treća, četvrta osoba. Unatoč tome, mi i dalje razmišljamo na način: „to se događa nekom drugom“, „mene neće“, „za razliku od drugih, ja ne činim/ne jedem..“, „mogu činiti što me volja“. Naša percepcija je jedno, stvarnost je pak druga i kad tad zakucat će i na naša vrata. Hoće li sa sobom donijeti pozitivne ili negativne vijesti, vjerujemo, ovisi uvelike i o nama. Pogledajmo zato dalje „svoga sela“  i postanimo svjesni našeg djelovanja prema prirodi, jer, sve što činimo njoj ona nam polako vraća. Vratila nam je tako i 2016. godine kada je istraživanje pokazalo prisutnost glifosata, kojeg raspršujemo po biljkama, u urinu 40% hrvatskog stanovništva. S obzirom na broj stanovnika, stanovnici Hrvatske u svojim tijelima imali su najveću koncentraciju glifosata od svih zemalja članica EU.

 

 

Monsanto u Hrvatskoj uz herbicide i pesticide uglavnom prodaje sjeme hibridnog kukuruza Dekalb i uljane repice, a zabrinjavajuće količine pojavljuju se u pogledu tržišta meda. „Zelene“ stranke stoga se se u Hrvatskoj digle te od vlade iziskuju korake po uzoru na Austrijske. Prkoseći pravilima europskog tržišta, Austrija je danas zemlja s najvećim udijelom organskih poljoprivrednih posjeda u Europskoj uniji – otprilike 23 posto, dok je prosjek EU, prema podacima Eurostata iz 2017., sedam posto. Prema posljednjim podacima, udio organskih poljoprivrednih posjeda u ukupno iskorištenim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj iznosio je 6,94%.

„Glifosat je siguran za ljude, životinje i okoliš“, stoji u priopćenju tvrtke Bayer/Monsanto, Europska unija ipak im kaže „NE“, a VeeMee poručuje: „krenimo ka smanjenju uporabe pesticida i okrenimo se ekološkoj proizvodnji jer MI želimo znati ŠTO jedemo.

Međutim, najveću zabrinutost oko zabrane glifosata predstavlja činjenica da će se njome naškoditi konkurentnosti naših poljoprivrednika budući da za sada nema jedinstvenog zamjenskog sredstva, što je istaknula i ministrica poljoprivrede, Marija Vučković.

Hrvatska poljoprivredna komora za Euractiv.hr izjavila je kako Hrvatska može ići u smjeru Austrije, no prije zabrane uporabe glifosata je potrebno pronaći drugi oblik borbe protiv korova. Potrebno je napraviti dobru znanstvenu analizu i instrument potpore kako bi se poljoprivrednike pripremilo na prijelazno razdoblje te kako bi se mala gospodarstva obrazovalo o novonastaloj situaciji, što također ima visoku cijenu, posebno u kriznim vremenima koja nam predstoje.

Europa, dakle, poziva na zabranu produljenja korištenja glifosata nakon 2022. godine, a u slučaju zabrane na razini EU, odluku će morati uzeti u obzir i Hrvatska. Poljoprivrednici stoje između dvije vatre = ekoloških zahtjeva i farmaceutske industrije. Potražnja za organskim proizvodima sve je veća,a na takvim usjevima glifosat je zabranjen. Hoće li zbog toga, ali i skupog prelaska na organski uzgoj ovoga puta prilikom glasanja pobijediti farmaceutski divovi, građanske inicijative, znanstvenici ili politička volja? – Ne znamo. Ono što iz sveg ovog znamo, uviđamo i još jednom iščitavamo jest važnost prelaska na organski uzgoj, ali i kako se uloženi trud u takvu vrstu uzgoja boduje stostruko. Zato podržimo i pomozimo našim OPG-ovcima, jer pomažući njima, pomažemo i sebi.

I na kraju, dok se na razini Europske unije, pa tako i Hrvatske ne iznjedre edukacije i politike potpore poljoprivrednicima za prelazak na ekološku proizvodnju imajmo na umu da prilikom posjeta supermarketu ponesemo mobitel (svi već dobro znamo zašto J ) kako bismo bili sigurni da kukuruz kojeg stavljamo u košaricu nije podrijetlom iz Španjolske – najvećeg proizvođača GMO kukuruza.

Do sljedećeg čitanja,

Tvoj VeeMee savjetnik!

 

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu