Kružno gospodarstvo: Kružni je put održivosti

1. rujna 2020. VeeMee

Kružni model gospodarstva jedini je put kojim se može ići kako bismo osigurali održivi život naše i budućih generacija. Svi u tom procesu – institucije, države, tvrtke, brendovi i pojedinci – imaju svoju ulogu. I svaka od njih je presudna za konačan uspjeh.

Europska unija na globalnoj je razini najveći zagovornik održivoga razvoja i odgovornog odnosa prema okolišu, resursima i klimatskim promjenama. Dio tih nastojanja je i kružno gospodarstvo kao model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna, duža vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada.

Za usporedbu, linearni model, u kojem se proizvodi bacaju nakon korištenja, zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije. U analizi koju je na svojim internetskim stranicama objavio Europski parlament navodi se kako bi samo sprječavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom upotrebom otpada i sličnim mjerama poduzeća u EU-u mogla ostvariti neto uštedu od 600 milijardi eura, odnosno 8 posto godišnjeg prometa, dok bi se godišnje emisije stakleničkih plinova ujedno smanjile od 2 posto do 4 posto.

Primjerice, kada bi se 95 posto mobilnih telefona sakupilo nakon korištenja, time bi se očuvali materijali vrijednosti veće od milijarde eura godišnje. Uvođenje principa kružnog gospodarstva smanjilo bi pritisak na okoliš, povećala sigurnost nabavke sirovina, konkurentnost i inovacije, otvorilo bi se, prema procjenama, 580 tisuća novih radnih mjesta, a potrošači bi imali dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode, ističu iz Europskog parlamenta.

Zajednički cilj EU-a je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. godine, a cilj se povećava na 60 posto do 2030. te na 65 posto do 2035. godine. Što se tiče ambalažnog otpada, zajednički cilj za recikliranje je 65 posto do 2025. te zatim 70 posto do 2030. s odvojenim ciljevima za specifične materijale.

Međutim, proklamirani ciljevi su jedno, a realnost ponekad nešto sasvim drugo. Stručnjaci upozoravaju kako je kružno gospodarstvo u svijetu zaživjelo prilično neravnomjerno. EU je odredila prijelaz na kružno gospodarstvo kao jedan od svojih prioriteta koji treba omogućiti klimatski neutralno gospodarstvo do 2025., no problem je kako ujednačiti značajne razlike između država članica. Nisu sve jednako napredne u gospodarenju otpadom, a među manje uspješnima je i Hrvatska koja je do kraja ove godine trebala imati uspostavljen cjeloviti sustav gospodarenja otpadom.

VRTIMO SE U KRUG

Tema kružnog gospodarstva izuzetno je obuhvatna i ako želimo barem i ovlaš skrenuti pozornost na sve sastavnice ovog modela, bila bi nam potrebna jedna oveća brošura.

Riječ je ne samo o novom modelu gospodarenja otpadom i odnosu prema resursima i okolišu, nego o sasvim novom načinu života koji traži odgovornost od svih nas građana. U tom kontekstu svakako ćemo ovu temu redovito obrađivati u budućim izdanjima, a za ovaj smo uvodni članak za okvirna pojašnjenja i komentare upitali Andreju Pavlović, voditeljicu Zavoda za zaštitu prirode i krajobraz u Institutu za primijenjenu ekologiju – Oikon. “Kako bismo približili model kružnog gospodarstva, potrebno je prvo objasniti kakvo gospodarstvo imamo danas – linearno gospodarstvo. Kad kažemo da je nešto linearno, možemo to opisati i kao pravocrtno: ono što se zbiva najkraćim putem. Upravo to se zbiva u današnjem gospodarstvu: ide se najkraćim putem od resursa do proizvoda, koji jednom kad se potroše završavaju na odlagalištu. Vijek trajanja proizvoda je sve kraći jer se želi potaknuti i ubrzati kupnju novih proizvoda”, naglašava Pavlović te dodaje kako je EU odlučila stati na kraj ovakvom modelu potaknuvši prijelaz na kružno gospodarstvo.

“U kružnom gospodarstvu više nije važan samo pristup odlaganju, već i na načinu korištenja resursa, načinu proizvodnje koje treba omogućiti da se u startu izbjegne ili smanji na minimalnu mjeru ambalažni i drugi otpad, a svakako je važno i produžavanje vijeka trajanja proizvoda kako bi se omogućilo njihovo popravljanje, posudba ili ponovno korištenje”, objašnjava Pavlović.

Ona dodaje kako su koristi od prelaska na model kružnog gospodarstva brojne i dalekosežne. “U prvom redu, time smanjujemo svoj ukupni i pojedinačni ekološki dug koji se svake godine obilježava sve ranije jer nam je dug sve veći. Što ovaj datum znači? To je dan u kalendarskoj godini kad svaka zemlja iskoristi dostupne zalihe prirodnih resursa, a u ovom trenu kad bi svi živjeli kao Europljani, trebalo bi nam 2,8 planeta Zemlje. Resurse koji nam trebaju za proizvodnju trebamo koristiti pametnije (svijest da su potrošivi) i učinkovitije. Prijelaz također otvara mogućnost svima koji razmišljaju izvan okvira da se usmjere na eko dizajn koji vodi računa o utjecaju proizvoda na okoliš tijekom njihovog cjelokupnog životnog ciklusa. Ne smijemo zaboraviti da ovaj prijelaz ide ruku pod ruku s angažiranom borbom protiv klimatskih promjena”, naglašava Pavlović.

Prema njenim riječima, građani su svjesni važnosti uvođenja kružnog gospodarstva u svakodnevni život, a to posebno vrijedi za milenijalce i generaciju Z kao i starije sugrađane koji u pravilu imaju šparan odnos i svjesni su važnosti otpada kao resursa za novu proizvodnju. “Ono što građanima često nedostaje je infrastruktura, ali i unutarnja motivacija. Kompanije djeluju zato što moraju, ali i zato što žele. Motivi su miješani i u jednom i u drugom slučaju. Patagonia je primjer kompanije koja se odlučila za krajnje nekonvencionalan pristup marketiranju svojih jakni. Odlučili su tijekom Black Friday rasprodaje pokazati koliko resursa troše za njenu proizvodnju, a zatim su poručili – nemojte je kupiti. Cilj je kompanije bio osvijestiti koje su sve (reciklirane) materijale koristili u njenoj proizvodnji i koja je bila ekološka cijena njene proizvodnje. Ono što je najvažnije u prijelazu je promjena načina razmišljanja građana i kompanija, a napredak je vidljiv. Ipak, ako će građani uvijek i prije svega davati prednost najjeftinijim proizvodima, onda nas čeka još jako dug put do kružnoga gospodarstva”, upozorava Andreja Pavlović.

PROGRAM LIFE

Sredstva za gradnju tog puta postoje, ali trasiranje dionica radi se kroz pojedinačne projekte koji od subjekata – institucija i poduzeća – zahtijevaju strukturirani angažman kako bi se takve iskorake provelo u djelo. Jedan od najznačajnijih u tom pogledu je Program LIFE, financijski instrument Europske unije uspostavljen 1992. godine kroz koji je dosad financirano gotovo 5.000 projekata na području okoliša, prirode i klimatskih aktivnosti. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike RH je Nacionalna kontakt točka za provedbu LIFE programa kroz koju se organiziraju informativna događanja i konzultacije o projektnim prijedlozima. Od ulaska Republike Hrvatske u EU financirano je 25 LIFE projekata koji se provode na području naše zemlje, a njihova prosječna vrijednost je oko 2,5 milijuna eura.

Nikolina Petković Gregorić, voditeljica Službe u Nacionalnoj kontakt točki za Program LIFE, ističe kako se za ove projekte mogu prijaviti sve pravne osobe registrirane na području Europske unije te da korisnici mogu biti iz javnih institucija, udruga ali i privatnog sektora. “Osim rješavanja ciljanih problema na području zaštite okoliša i klime, LIFE projekti potiču sinergije i međusektorsku integraciju te imaju značajan socio-ekonomski učinak te doprinose gospodarskom rastu i održivom razvoju u različitim sektorima – od poljoprivrede, turizma, gospodarenja otpadom, energetike do prometa”, pojašnjava Petković Gregorić.

Ona dodaje kako se zeleno i kružno gospodarstvo te učinkovito korištenje resursa nalaze među prioritetnim temama koje se financiraju iz programa LIFE. “Konkretno, potiču se projekti koji doprinose provedbi pojma kružno gospodarstvo i odnose na osiguravanje uporabe visokokvalitetnih sekundarnih sirovina, otpadnih materijala i/ili otpada u vrijednosnim lancima”, naglašava voditeljica Službe u Nacionalnoj kontakt točki za Program LIFE.

Inače, Europska komisija usvojila je ambiciozan paket o kružnom gospodarstvu kako bi pomogla europskim poduzećima i potrošačima da prijeđu na snažnije gospodarstvo u kojem se resursi koriste na održiviji način i koje je u većoj mjeri kružno. Predloženim mjerama, kao što su recikliranje i ponovna uporaba, “zatvorit će se krug” životnog vijeka proizvoda, a korist od toga imat će i okoliš i gospodarstvo. Planovi će omogućiti bolje iskorištavanje svih sirovina, proizvoda i otpada te ostvarivanje njihove najveće vrijednosti, čime će se povećati ušteda energije i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Prijedlozima je obuhvaćen ukupan životni vijek proizvoda: od proizvodnje i potrošnje do gospodarenja otpadom i tržišta sekundarnih sirovina. Taj će se prelazak financirati iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, iz kojih je za gospodarenje otpadom izdvojeno 5,5 milijardi eura, što će se dopuniti sa 650 milijuna eura u okviru Obzora 2020 (program EU-a za financiranje istraživanja i inovacija) i ulaganjima u kružno gospodarstvo na nacionalnoj razini.

NOVI NAČIN ŽIVOTA

Nakon što su u srpnju 2018. na snagu stupila EU pravila s obvezujućim ciljevima za recikliranje i smanjenje odlaganja otpada, nacionalna zakonodavstva na tim su osnovama bila dužna napraviti prilagodbu za prelazak na kružno gospodarstvo. Kako se navodi u brošuri “Program LIFE i kružno gospodarstvo”, koju je prošle godine na svojim internetskim stranicama objavilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, pet je sektora utvrđeno kao prioritetna područja akcijskog plana kružnog gospodarstva: plastika, kritične sirovine, otpad od hrane, biomasa i proizvodi na bio osnovi te građevinski otpad i otpad od rušenja. Tako je, primjerice, akcijskim planom predviđeno usvajanje strategije za plastiku koja se bavi pitanjima mogućnosti recikliranja i biološke razgradnje, prisutnosti opasnih tvari i morskog otpada. Kritične sirovine koje imaju veliku gospodarsku vrijednost, a osjetljive su na prekide opskrbe, u pravilu nastaju kod elektroničkih uređaja s niskim stopama recikliranja pa se tako akcijskim planom pokreću aktivnosti za poticanje njihove oporabe. Aktivnosti u vezi otpada od hrane obuhvaćaju bolje označavanje i sredstva za ostvarivanje globalnog cilja održivog razvoja, odnosno smanjivanja otpada od hrane za polovicu do 2030. godine, navod je iz spomenute brošure koju bih svakako preporučio svima onima koje ovo područje zanima.

Kao i u drugim temama koje obrađujemo na stranicama našeg magazina i ovdje mogu naglasiti kako život ide dalje unatoč sveprisutnoj koronakrizi koja je naoko okupirala sve naše resurse. Nije upitno da je COVID-19 kriza globalni izazov bez presedana, ali drugi problemi, poput zagađenja okoliša i klimatskih promjena, definitivno ne gube na važnosti. Stoga je čak i u ovim uvjetima važno ukazivati na potrebu transformacije iz linearnog u kružni model gospodarstva kako bismo osigurali opstojnost našeg načina života. A taj način mora biti u skladu s prirodom i resursima koje nam ona daje.

Svi u tom procesu – institucije, države, tvrtke, brendovi i pojedinci – imaju svoju ulogu. I svaka od njih je presudna za konačan uspjeh.
Zato – budimo odgovorni i čuvajmo naše resurse na svakom koraku tog dugog kružnoga puta!

Kružno gospodarstvo – Izjave

Procter&Gamble – Lana Zanne Latos, Generalna direktorica za Hrvatsku i Sloveniju

Kompanija Procter&Gamble više od 50 godina radi na mjerama održivog razvoja, a u proteklih 10 godina je ostvaren iznimno značajan napredak. Većina ciljeva koji se odnose na okoliš, a koji su bili postavljeni do 2020. godine je ostvarena. U domeni klime smanjena je apsolutna emisija stakleničkih plinova za 16% od 2010., smanjena je upotreba vode u proizvodnim pogonima za 27% od 2010. i ostvarena je nulta stopa proizvodnog otpada na odlagalištima za više od 80% proizvodnih pogona. No tu ne stajemo, postavili smo si nove ciljeve u sklopu projekta “Ambition 2030” i nastavljamo ustrajno raditi i ulagati velike resurse u recikliranje plastike, poticanje kružnog gospodarstva i odgovorne potrošnje.

Kružno gospodarstvo: Kružni je put održivosti - Procter&Gamble – Lana Zanne Latos, Generalna direktorica za Hrvatsku i Sloveniju

Predviđa se da će do 2050. godine na planetu živjeti 10 milijardi ljudi, što će stavljati sve veći pritisak na prirodne resurse. Mi te resurse posuđujemo od budućih generacija. Moramo zaživjeti odgovorno korištenje prirodnih resursa jer promjena počinje s nama. Svatko od nas je dio kružnog gospodarstva. P&G je već ostvario ogroman napredak tehnologijom PureCycle koja je omogućila izradu ambalaže od reciklirane plastike uz visoku čistoću finalnog proizvoda. Kod tako dobivene ambalaže gotovo i nema razlike između reciklirane i nove plastike, što je do sada bila glavna prepreka za korištenje prerađene plastike. P&G u srednjoj i istočnoj Europi ima sedam pogona u kojima se primjenjuje kružno gospodarenje. S obzirom na to da u Hrvatskoj nemamo proizvodni pogon, mi ustrajno prepoznajemo, iniciramo i podupiremo i brojne lokalne inicijative te smo u 2020. godini poduprli tri projekta značajna za okoliš na području cijele Hrvatske: “Zajedno za čišći Jadran”, “Očistimo zajedno jadranske plaže od plastike” i “Pčelice, vratite se!”.

Kružni model gospodarstva - dm-drogerie markt Hrvatska – Gordana Picek, Prokuristica i voditeljica nabave, marketinga i odnosa s javnošću

dm-drogerie markt Hrvatska – Gordana Picek, Prokuristica i voditeljica nabave, marketinga i odnosa s javnošću

Kako bi kružno gospodarstvo zaživjelo potreban je sveobuhvatan zaokret prema održivosti i na tome dm temelji svoje društveno odgovorno poslovanje. Održivost mora postati način života, rada, poslovanja i proizvodnje. Zato dm već dugi niz godina aktivno radi na integriranju smjernica održivog razvoja implementacijom održivih poslovnih procesa, ulaganjem u razvoj asortimana te provedbom društveno odgovornih kampanja usmjerenih na edukaciju građana. Na razini koncerna pokrenuli smo inicijativu “Klima neutralni proizvodi” kojoj je cilj razvoj proizvoda koji će imati najmanji mogući utjecaj na okoliš. U sklopu projekta analiziramo utjecaj svake faze životnog ciklusa proizvoda na okoliš – od prikupljanja sirovina i proizvodnje do prijevoza i odlaganja. U asortiman dm marke već smo uveli brojne inovacije i održive alternative. Plastične drške na higijenskim štapićima marke ebelin zamijenili smo kartonskima, a plastične slamke Profissimo zamijenili smo slamkama od nehrđajućeg čelika i silikona.

U ponudi dm marke imamo i brojne kozmetičke proizvode koji ne sadrže mikroplastiku, što uključuje sve proizvode prirodne kozmetike alverde i brojne proizvode za njegu lica, tijela i kose dm marke Balea. Od 2018. godine ponudu marke dmBio kontinuirano širimo prehrambenim proizvodima koji nose oznaku Demeter. Oznaka Demeter ukazuje na to da su proizvodi proizvedeni u skladu sa smjernicama organizacije Demetra koje jamče najviše standarde biološko-dinamičke proizvodnje. Također, u veljači smo iz prodaje povukli jednokratne plastične vrećice te smo kupcima ponudili održive opcije. Implementacija modela kružnog gospodarstva u poslovanje dm-a očituje se i u projektu vrijednom više od 14 milijuna kuna koji je sufinanciran iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Projektom ćemo zamijeniti postojeća tehnološka rješenja u Upravno-distributivnom centru održivijim rješenjima kako bismo smanjili potrošnju energije, povećali udio korištenja obnovljivih izvora energije i smanjili emisije CO2 .

TOMRA Systems – Jerko Mavra, Direktor

Model linearnog gospodarstva (take-make-dispose / kupi-konzumiraj-baci) ubrzava se zadnjih 40 godina. U samom srcu modela kupi-konzumiraj-baci je kultura otpada: sam pogled na proizvode kazuje da su za jednokratnu upotrebu, nema nikakve pozornosti i svjesnosti na ono što od njih ostane i što će biti odbačeno. Linearno gospodarstvo ne djeluje učinkovito na planet Zemlju. Nikad nije i nikad neće. Linearni procesi troše vrijeme, novac i resurse – jednostavno nisu održivi. Plastična boca dobivena iz derivata nafte treba nekoliko desetaka milijuna godina da dođe do Vas – a opet sve se izgubi u samo pet sekundi, kad se baci u kantu za smeće ili bude zasuto po plažama ili ulicama.

Kružno gospodarstvo: Kružni je put održivosti - TOMRA Systems – Jerko Mavra, Direktor

Linearno gospodarstvo je neuspjeh kad pogledamo širu sliku i ne razmotrimo kako će buduće generacije koristiti iste resurse kao i mi. Stoga je izrazito važno promijeniti svijest i što hitnije početi primjenjivati postavke kružnog gospodarstva na svim razinama društva tako da se od malih nogu primjenjuje konstantna edukacija u društvu i potiče odgovorno korištenje i raspolaganje npr. ambalaže, tako što se ambalaža odgovorno prikuplja i ponovno iskorištava. TOMRA aktivno sudjeluje u svakodnevnom prikupljanju ambalaže na cijelom teritoriju Republike Hrvatske. Godišnje se kroz TOMRA sustave prikupi više od 150 milijuna komada ambalažnih jedinica. U segmentu u kojem sudjeluje TOMRA vidimo da je stanje u Hrvatskoj svake godine sve bolje te je broj prikupljene ambalaže u porastu, što znači da sustav povratne naknade u Hrvatskoj jako dobro funkcionira. Za tako dobre rezultate podjednako su zaslužni građani i zajednica s jedne strane te tvrtke i institucije s druge strane. Od mnoštva aktivnosti koje provodimo na globalnoj razini možemo izdvojiti da je na konferenciji “Naš ocean”, koja je u listopadu 2019. održana u Oslu, predsjednik TOMRA-e Stefan Ranstrand najavio opredjeljenje tvrtke da će se do 2030. godine moći prikupiti 40% plastične ambalaže proizvedene na globalnoj razini, dok se za usporedbu danas prikuplja samo 14% od cjelokupne proizvedene plastične ambalaže. Nadalje, plan je od prikupljene plastične ambalaže reciklirati 30% u zatvorenoj petlji, dok se danas reciklira samo 2% takve ambalaže.

Saponia – Marijana Sabljić, dipl.ing. univ.spec.oecol., Organizator Zaštite okoliša

Saponia stavlja veliki naglasak na održivi razvoj. Aktivnim ulaganjem u nove proizvodne procese preusmjerili smo vlastito poslovanje i približili ga održivim principima. Ovdje prvenstveno mislimo na proizvode za pranje i čišćenje koji nose prestižni certifikat EU Ecolabel, što znači da zadovoljavaju visoke okolišne standarde i time doprinose održivosti te pokazuju usmjerenost Saponije na razvoj temeljen na načelima održivog razvoja. Također smo se pri Hrvatskoj gospodarskoj komori uključili u projekt zajedničke suradnje kroz Hrvatsku platformu za otpad od plastike kao okvira za pomoć u povezivanju dionika u lancu vrijednosti, a radi ostvarenja kružnog gospodarstva sukladno novoj legislativi EU-a i to po grupama proizvoda. Uz navedeno, Saponia u tijeku ima tri projekta vezana uz kružno gospodarstvo i održivi razvoj. Projekti su sufinancirani od strane Bio Based Industries Joint Undertaking (BBI JU) u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020 Europske unije. Do sada odobreno financiranje od strane EU-a iznosi 235.607 eura, a u tijeku su razgovori za nove projekte također vezane uz kružno gospodarstvo i smanjivanje utjecaja na okoliš te dobivanje novih, inovativnih materijala, poglavito ambalažnih.

Mars – Darja Šušteršič, Direktorica za tržišta Hrvatske, Slovenije i BiH

Tvrtka Mars 2017. je pokrenula dugoročni program “Plan održivosti kroz generacije” koji se usredotočuje na tri međusobno povezana područja koje smatramo bitnim pokretačima održivog razvoja i gdje smatramo da Mars može najviše doprinijeti njihovom rješavanju: Zdrav planet, Prosperitet ljudi i Brigu o dobrobiti.

Kružni model gospodarstva - Mars – Darja Šušteršič, Direktorica za tržišta Hrvatske, Slovenije i BiH

U proteklih nekoliko godina postigli smo važan napredak, ostvarujući cilj slanja nula otpada na deponije iz naših postrojenja, a planiramo smanjiti potrošnju sirove plastike za 25%, zatim do 2025. postići da se 100% plastične ambalaže ponovno koristi, reciklira ili kompostira. Usmjerili smo se na aktivnosti povezane s očuvanjem klime, odgovornim korištenjem voda i zemljišta te ambalažom koja je bitan faktor u osiguravanju da naši proizvodi ispunjavaju najviše tržišne standarde. Tako je ambalaža službeno postala dijelom programa “Plan održivosti kroz generacije” u rujnu prošle godine, jer vjerujemo kako ne postoji održiv proizvod u neodrživom pakiranju. Pristup pakiranju kontinuirano preispitujemo i ulažemo daljnje napore kako bi smanjili ambalažu koja nam nije nužna, redizajnirali ambalažu koja nam je potrebna i nastavljamo ulagati u inovacije koje će nam pomoći da zatvorimo krug. Naš pristup najbolje opisuje slogan – “Svijet koji želimo sutra počinje s načinom na koji poslujemo danas” – to je pojašnjenje našeg razmišljanja i onoga što već sada radimo kao tvrtka.

Coca-Cola

Izravni doprinos rješavanju problema zagađenja plastičnom ambalažom ključni je dio i Coca-Coline sveobuhvatne misije Svijet bez otpada. Kroz ovu misiju Coca-Cola se obvezala do 2030. godine za svaku bocu ili limenku koju proda, pomoći prikupiti i reciklirati istu količinu prazne ambalaže s tržišta te imati barem 50 posto ambalaže napravljene od recikliranog materijala. Osim toga, do 2025. godine sva će naša ambalaža biti reciklabilna. Tako je, kao rezultat naših inovacija, prošle godine mineralna voda Römerquelle postala prva voda u Hrvatskoj s cjelokupnim asortimanom u potpunosti napravljenim od recikliranih plastičnih boca.

Uz to, u prošloj godini smo proizveli i prvu plastičnu bocu napravljenu od plastične ambalaže prikupljene s mediteranskih plaža. Posljednje dvije godine, u Hrvatskoj smo provodili projekt Od izvora do mora kroz smo prikupljali otpad uz obale hrvatskih rijeka, jezera i Jadranskog mora, a u ovoj godini, uz podršku The Coca-Cola Foundation-a, u Šibeniku je pokrenuta inicijativa Šibenik Zero Waste City s ciljem povećanja svijesti građana o recikliranju, poticanju razvoja navika usmjerenih na smanjivanje otpada i osiguranju infrastrukture za odvajanje otpada na plažama i ulicama grada.

Kružni model gospodarstva - VeeMee – Marko Kozjak, Direktor

VeeMee – Marko Kozjak, Direktor

U kojoj mjeri prelazak s linearnog na kružni model gospodarstva smatramo važnim dovoljno pokazuje činjenica da je tvrtka VeeMee prije tri godine osnovana s misijom da na slobodnom tržištu osigura ekonomični i izvediv prelazak na kružno gospodarstvo pomoću online platforme, pametne logistike i digitalizacije procedura sljedivosti – primarno u kontekstu trgovine svježom hranom. Uzmite u obzir da je samo problem sa sadržajem deklaracija uzrok 15% povrata hrane iz maloprodajnih centara, što u konačnici dovodi do 135 milijuna tona otpada tj. bačene hrane na razini EU-a u samo jednoj godini.

Za početak, naša rješenja sljedivosti adresiraju ovaj problem, ali tu ne staju – ona omogućavaju prikupljanje velike količine podataka te primjenu umjetne inteligencije i drugih novih tehnologija pri optimizaciji tržišnih tokova i prodajnog lanca. Uz to, ona omogućavaju digitalne grupne nabave i osiguravaju gospodarstvo bez otpada, gdje je svaki kilogram proizvoda pronašao svoju svrhu ovisno o svojoj kvaliteti – od stola u restoranu do stočne hrane, gnojiva i elektrane na biogorivo. Po podacima HGK, a uvećano za otpad hrane u veleprodaji, u Hrvatskoj se godišnje po glavi stanovnika baca više od 100 kg hrane. Tvrtka VeeMee je samo s jednim zaposlenim u prošloj godini uslugama pametne logistike spasila 650 tona hrane od bacanja i prevenciju 350 tona.

 

Izvor :

 

Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije https://hamagbicro.hr/
Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Krajnji korisnik financijskog instrumenta sufinanciranog iz ESIF mikro zajmovi za obrtna sredstva u sklopu Operativnog programa konkurentnosti i kohezije