Ulaganje u ljude ključ je održive poljoprivrede

5. February 2021. VeeMee
Je li za održivu poljoprivredu važniji razvoj ljudi, lokalnih resursa, infrastrukture, telekomunikacijskog sustava ili pak vizije? Možda bi nas većina odgovorila „lokalnih resursa i infrastrukture“, no koji je uistinu točan odgovor te što sačinjava „krvnu sliku“ poljoprivrede Varaždinske županije otkrit će nam Dragutin Vincek, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije

Koliko je poljopriveda važna za Varaždinsku županiju, ali i za Republiku Hrvatsku pa i svijet u cjelini, ne treba niti pitati. Jesti se mora, i to svaki dan. Poljoprivreda je stoga vitalna djelatnost, žila kucavica, svakog zdravog gospodarstva. Sastavni je dio biološke raznolikosti u kojoj čuvamo resurse za neke buduće generacije. Isto tako, dio je mozaika koji nas okružuje, koji nam daje osjećaj pripadnosti,
omogućuje osjećaj lijepoga. Lijepoga. Uistinu lijepoga. Jer boravak u prirodi, na svježem zraku, mnogima je najdraži vid odmora, a upravo to nalazimo u okruženju gdje poljoprivreda ima glavnu riječ.

Koliko je poljopriveda stoga važna za Varaždinsku županiju ispričat će nam već spomenuti dr.sc.Dragutin Vincek. U nastavku dakle slijedi priča iz, rekli bismo, ptičje perspektive. Jer tko li će bolje pročitati krvnu sliku poljoprivrede Varaždinske županije negoli sam pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije?

Županija je to koja broji 8.372 registrirana poljoprivredna gospodarstava, od čega 7.709 čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Veliki je ovo broj ruku koje su spremne zasukati rukave u polju, međutim svaka priča krije dvije strane, dobru i lošu, pa tako i ova. Kako bismo ju završili baš onako kako mi to volimo, odmah na početku istaknut ćemo poljoprivredne probleme koji ovu županiju more. Kao najveći problem pri određivanju neke dugoročnije i ozbiljnije projekcije razvoja poljoprivrede varaždinskog kraja, gospodin Vincek navodi velik broj parcela te rasparceliranost posjeda. Mali posjedi te rasparceliranost osnovni su kamen spoticanja u stvaranju modernih obiteljskih gospodarstva, odnosno razvoju mogućnosti organskog rasta onih koji to žele, mogu i hoće.

Unatoč povoljnim uvjetima za poljoprivrednu proizvodnju, obradive površine u Varaždinskoj županiji stalno se smanjuju. Gubitak poljoprivrednog zemljišta uz njegovu istovremenu veliku usitnjenost, ostavio je veliki trag u padu konkurentnosti i visini poljoprivredne proizvodnje. Od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta (68.329 ha) svega 29.401,21 ha, odnosno 43,03% površine nalazi se u sustavu ARKOD-a (nacionalni sustav identifikacije zemljišnih parcela, odnosno evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj).

Uloga i opstanak malih gospodarstava ne ovisi prvenstveno o gospodarskom razvoju, već uglavnom o poljoprivrednoj politici, naslijeđenoj zemljišnoj strukturi, politici gospodarenja zemljom i kulturi pojedinog naroda, ističe gospodin Vincek.

Da hrvatska poljoprivreda kaska za onom Europskom neupitno je, no mala gospodarstva mogu u Hrvatskoj preživjeti baš kao što preživljavaju drugdje, a mnoga od njih mogu (i trebaju), baš kao i posvuda u Europi, biti važan izvor rasta.

I zato je, ističe gospodin Vincek, važno pomoću ruralnog i regionalnog razvoja poboljšavati atraktivnost seoskog prostora i tako jačati lokalno gospodarstvo, podizati standard građana te povećavati mogućnosti zapošljavanja!

Da bi se nadišli navedeni problemi koji ovu županiju more te ukoliko se želi pružiti šansa revitalizaciji ruralnog područja potrebno je ulaganje na nekoliko frontova. Tu se vraćamo na početak ovog članka gdje smo vas upitali: „Je li za održivu poljoprivredu važniji razvoj ljudi, lokalnih resursa, infrastrukture, telekomunikacijskog sustava ili pak vizije“. Gospodin Vincek odlučno će reći: „sva područja ulaganja jednako su važna!“, pa je tako ulaganje u ljude nužno iz sljedećih razloga:

„Ljudi su temeljni izvor produktivnosti temeljen na znanju. Povećanje obrazovanja, povećanje inovativnosti i povećanje ulaganja dovodi do većih plaća, što je vrlo dobra alternativa začaranom krugu industrijskog zapošljavanja s niskim plaćama i smanjenom razinom obrazovanja, pri čemu visoka kvaliteta cjeloživotnog obrazovanja ima značajnu ulogu u pripremi ljudi za uspjeh u novom, dinamičkom gospodarskom razdoblju“.

Isto tako potrebno je razvijati lokalne resurse.

„Prirodne resurse kao što su zemlja, mineralna bogatstva, krajolik i klimu, barem u početku, treba koristiti kao inicijalnu bazu u geografskom prostoru gdje su nastali. Poljoprivreda još uvijek ima ključnu ulogu u razvoju društvene zajednice, dok je održiva poljoprivreda u neku ruku utemeljena na znanju (uzgoj, proizvodnja) te prvenstveno ovisi o produktivnosti lokalnog stanovništva. Ona je prije svega promišljanje, što zahtjeva sposobnost provedbe promatranja u informaciju, informaciju u znanje, znanje u razumijevanje, a razumijevanje u mudrost.“

Ništa manje važno nije ni ulaganje u infrastrukturu, a osim dobrih cesta, suvremeni telekomunikacijski sustavi, navodi gospodin Vincek, biti će ključni element u razvoju konkurentnosti između ruralnog prostora i prigradskih i gradskih sredina. Uvjeren je, naime, kako će komunikacijski sustavi 21. stoljeća biti važniji za ruralni prostor danas, nego što je nekad to bio program dovođenja električne energije.

Ulaganje u ljude ključ je održive poljoprivrede - VeeMee

Upravo na tom tragu počiva i podrška Varaždinske županije poljoprivrednicima kroz VeeMee platformu: „Danas kada mobitele ne ispuštamo iz ruku nikada jednostavnije (a ni transparentnije) nije bilo doći do prve i sažete informacije o proizvodu na policama, kroz QR kod. Iskorištavanje blagodati digitalizacije u vidu brzog i transparentnog informiranja zasigurno je budućnost kako poljoprivrede, tako i ostalih sektora. U ovom slučaju, sjedinjenje poljoprivrede i tehnologije te potencijal tehnologije i digitalizacije iskorišten je na najbolji mogući način. Jer, postoji li nešto uglednije doli proizvodnje hrane za svoju obitelj i širu zajednicu te pružanje brzih i transparentnih podataka o svakoj namirnici koju svojoj djeci serviramo na stol?“.

Dijeljenje vizije zadnja je stavka kojom ovaj krug ulaganja gospodin Vincek zatvara.

„Ljudi koji žele bolju kvalitetu života, ne smiju se zatvoriti unutar vizije ruralnih sredina kao mjestu depresije, pada, propadanja. Suprotno tome, trebaju razmišljati, djelovati i dijeliti viziju koja promovira nove nade i nadahnuća. Vizija pojedinih osoba u zajednici u mnogim će se aspektima razlikovati od viđenja drugih. Međutim, ljudi u zajednici moraju tražiti zajedničke elemente i težnje, a budućnost ruralnog prostora pripada onima koji su spremni na zahtjevne poteze“.

Čitava revitalizacija ruralnog prostora sažeta je, kako kaže, u:

Kratkoročnim aktivnostima: poticanje »domaćeg« putem marketinških komunikacija, emitiranje relevantnih tv emisija, organizacija obilaska gospodarstava, informiranje o uvoznoj hrani te postavljanje samouslužnih kućica.

Među dugoročnim planovima treba biti: izobrazba učenika osnovne škole i srednjoškolaca, potpora seljacima kako bi snizili konačne cijene za potrošače, udruživanje seljaka u zadruge i udruge, omogućavanje javnim ustanovama isključivanje određenih skupina iz sustava javne nabave.

U tom slučaju cijena više neće biti jedini kriterij već su to: način proizvodnje, narudžba sezonskih proizvoda, načelo kratkih opskrbnih lanaca, manja količina ambalaže, upotreba recikliranih materijala.

U svemu ovome potrebno se je voditi mišlju o samodostatnosti u proizvodnji hrane. Samodostatnost, navodi, prije svega znači sigurnost, kako financijsku i ekonomsku, tako i prostornu i energetsku za svaku demokratski organiziranu državu, a to i jesmo (ili bismo trebali biti), zar ne?

Zahtjevnim potezima prožeta je čitava filozofija ali i praksa poljoprivede. I zato kada gospodina Vinceka upitamo kako privući mlade ljude u taj sektor on odgovara: “treba znati jedno, a to je – poljoprivreda je stil života. U nju se ljude, mlade ili stare, ne privlači. Ona treba živjeti u njima samima. Treba odabrati stil života u kojem su svjesni da imaju tvornicu pod otvorenim nebom, da ako imaju životinje ne postoji slobodan dan i da se subota ili nedjelja ni po čemu ne razlikuju od ostalih dana u tjednu.“

To uistinu mogu samo oni vrijedni, hrabri i odvažni, oni koji su kadri izdignuti se iznad političkih tema, ne okrivljavati institucije i državu već zasukati rukave i prioniti poslu. I zato se mi usuđujemo reći – ipak je čovjek ključ održive poljoprivrede! Jer ni infrastruktura, ni komunikacijski sistemi bez njih neće imati priliku ispisati svoju priču. Svoju priču, i to zadrugarsku, piše i Zadruga Varaždinsko povrće. Županija je njihov rad i vrijednost prepoznala odavna. To su pokazali višestrukom financijskom pomoći (kupnja stroja za pakiranje, srotirnice..). Mnogo je onih koji čekaju na pomoć, bilo od „susjeda“, države ili županije, međutim čime su to baš oni privukli pažnju Varaždinske županije? Gospodin Vincek ističe:“ Vjerovali su u svoju ideju. Preuzeli su odgovornost! Sva ulaganja možda bi bila i „bačen novac“ da ti odgovorni ljudi, u konačnici, nisu vjerovali i jedni drugima!“ Iz ovoga još jednom izvlačimo potvrdu da je upravo čovjek pokretač, ključ i stup revitalizacije ruralnog područja i održive poljoprivrede.

A inspirativna priča o Zadruzi Varaždinsko povrće čekat će vas u sljedećem članku.

Do sljedećeg čitanja,

Vaš VeeMee savjetnik!

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu