Najljepše more postalo je treće najonečišćenije plastikom: Evo što možete napraviti za spas Jadrana

18. February 2021. Nikola Vido
Gotovo 88 milijuna tona hrane svake godine završi kao otpad u EU. Od 8300 milijuna tona plastike samo je 9% reciklirano. U ekskluzivnom specijalu NET ZERO doznajte kako svi to možemo promijeniti.
Dajana Kučić Grgić, docentica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike
Dajana Kučić Grgić, docentica Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike

Održivi razvoj stvara ekonomski rast. Do čak 90% investicija potrebnih kako bismo ostvarili ciljeve zadane Pariškim sporazumom vratit će nam se u obliku novih poslova, rasta vrijednosti i štednje postojećih resursa. No, kako bismo ih ostvarili, ključnu ulogu ima primjena najnovijih tehnologija, zaključak je istraživanja Boston Consulting Grupe. Priključivanjem inicijativi UN Global Compact A1 Hrvatska prepoznaje prilike u suočavanju s klimatskim promjenama i želi pokazati da i kompanije mogu biti pokretači pozitivnih promjena. Zato se obvezao postići potpunu ugljičnu neovisnost do 2030. godine. A1 Hrvatska kao tehnološki lider želi potaknuti zelene promjene u Hrvatskoj i zato proglašava NET ZERO ERU. 

U svijetu je do sada proizvedeno 8300 milijuna tona nove plastike, a od toga je čak 6300 milijuna tona već završilo kao otpad. Čak 79 posto te plastike odloženo je na odlagalištima otpada. Samo je 9 posto reciklirano i 12 posto spaljeno. Jednokratna plastika danas čini više od pola otpada u morima diljem planeta te se procjenjuje da će do 2050. u njima biti više plastike nego ribe. No, najveći problem više nisu prepoznatljivi komadi plastike na dnu ili površini, nego sitne čestice plastike, manje od 5 milimetara, koje Jadransko more čine jednim od najonečišćenijih u Europi.

“Mikroplastika je sveprisutna u okolišu, kako u morima i oceanima tako i u rijekama, jezerima, otpadnim vodama, sedimentu i tlu. Trenutno je najviše istraživanja vezano uz prisutnost mikroplastike u morima i oceanima. Plastika i mikroplastika čak su 60 do 80 posto morskog otpada, u nekim područjima čak do 95 posto”, objašnjava dr. sc. Dajana Kučić Grgić, docentica zagrebačkog Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije i članica znanstvenog tima koji istražuje utjecaj mikroplastike na okolišne organizme i radi na njezinu uklanjanju iz okoliša.

Foto

Svatko od nas proizvede više od 400 kilograma otpada godišnje. I značajan izvor onečišćenja mikroplastikom su proizvodi koji se svakodnevno koriste za osobnu njegu. Zubna pasta, šamponi i sapuni sadrže značajan udio mikroplastike. Prošlogodišnje istraživanje pokazalo je da 1500 tona mikroplastike iz proizvoda za osobnu njegu završi u prirodi svake godine, i to putem otpadnih voda. S obzirom na činjenicu da se velika količina pročišćenih, ali i nepročišćenih otpadnih voda globalno ispušta, a samo se 60% komunalnih otpadnih voda pročišćava, velika količina mikroplastike ulazi u okoliš upravo prilikom ispuštanja komunalnih otpadnih voda.

Prema istraživanju iz projekta DeFishGear Jadransko more je, prema količini i zastupljenosti plastičnog otpada, najonečišćenije u Europi, i to nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Dosadašnja ispitivanja pokazala su da su na sjevernom dijelu Jadranskog mora prisutne visoke koncentracije mikroplastike, prosječne vrijednosti od 406.000 čestica po četvornom kilometru.

“Istraživanja su pokazala da 160 morskih i 39 slatkovodnih organizama gutanjem može unijeti mikroplastiku u probavni sustav, nakon čega čestice dospijevaju i u druga tkiva i organe. Mikroplastika tijekom vremena otpušta različite aditive koji se dodaju čistim plastičnim materijalima kako bi se modificirala svojstva tijekom prerade i poboljšala svojstva gotovih plastičnih proizvoda, poput ftalata, formaldehida i bisfenola A, koji dokazano štetno djeluju na čovjekovo zdravlje. Također, na mikroplastiku se mogu adsorbirati različite štetne tvari poput pesticida, farmaceutika i teških metala, koji se nalaze i u vodi i u tlu te povećavaju njezin štetni učinak, a u konačnici se štetne tvari mogu u organizmu desorbirati te imati reproduktivno toksične, kancerogene i mutagene učinke. Mikroplastika predstavlja opasnost za cijeli ekosustav”, upozorava doc. dr. sc. Kučić Grgić.

Plankton će pojesti česticu mikroplastike, manja riba pojest će plankton, veća će pojesti manju i onda završiti na tanjuru osobe koja je izrazito sretna jer misli da jede zdravo. Istraživanja su već pokazala kako je mikroplastika stigla do ljudskog probavnog sustava. Najnovija studija, objavljena u siječnju ove godine, otkrila je pronalazak čestica mikroplastike čak i u reproduktivnom sustavu žena. Čestice veličine 5 do 10 mikrometara nalazile su se u posteljici maternice, gdje potencijalno mogu naštetiti razvoju embrija.

Osim mikroplastike, dodatni je izazov nanoplastika, koja se odnosi na čestice manje od 1 mikrometra. “Često je teško dokučiti je li u uzorku vode, tla i sedimenta prisutna samo mikroplastika ili jedan dio čini i nanoplastika. Međutim, sa sigurnošću možemo reći da će mikroplastika sigurno prijeći u nanoplastiku ne zbrinemo li ju u međuvremenu”, pojašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić i dodaje da je glavni izazov kad je riječ o nanoplastici upravo njezin toksičniji učinak na organizme u odnosu na mikroplastiku.

Najnovija istraživanja njezina tima fokusirana su na određivanje ekotoksičnosti različitih vrsta mikroplastike na bakterije, kvasce, slatkovodne alge i zebrice. Prvi rezultati četverogodišnjeg projekta koji je započet krajem 2019. već su poslani u međunarodno priznate časopise i prezentirani su na domaćim i međunarodnim kongresima.

“Utvrdili smo da je toksičnost veća što je manja veličina čestica u pitanju i što je veća koncentracija mikroplastike. Usto kod velikih koncentracija kod algi dolazi i do efekta zasjenjivanja, što podrazumijeva slabiju propusnost Sunčeve svjetlosti. Zbog te, oslabljene propusnosti alge ne mogu normalno obavljati fotosintezu, uslijed čega se vode osiromašuju kisikom, pa se ugrožava i kvaliteta okoliša”, ističe doc. dr. sc. Kučić Grgić i napominje da su već krenuli s drugom fazom istraživanja.

U toj fazi istraživanja cilj im je ubrzati biorazgradnju mikroplastike biostimulacijom i bioaugmentacijom autohtonih mikroorganizama u vodeni medij.

“Izolirali smo i identificirali mikroorganizme iz tri okolišna medija za koja smo znali da sadrže mikroplastiku: sediment rijeke Kupe, aktivni mulj iz uređaja za obradu komunalnih voda grada Vrgorca i kompost dobiven kompostiranjem aktivnog mulja i biootpada u našem Zavodu. Svaki pokus traje najmanje 45 dana, što je period unutar kojeg smo sigurni da dolazi do biorazgradnje. Pitanje koje preostaje jest kako te procese možemo dodatno ubrzati, na primjer kombinacijom fizikalno-kemijskih procesa, što je cilj treće faze istraživanja”, objašnjava doc. dr. sc. Kučić Grgić, čiji tim u Zavodu za industrijsku ekologiju radi na projektu paralelno s još dva tima na Fakultetu. U projektu sudjeluje više od 20 znanstvenika iz Hrvatske, Austrije i Češke. Cilj im je razviti analitičke metode za praćenje mikroplastike, odrediti njezinu ekotoksičnost i ispitati ekološki prihvatljive procese kojima se može ukloniti iz okoliša.

Recikliranje i smanjenje plastičnog otpada prioritet su u EU: članice moraju do 2025. prepoloviti upotrebu plastičnog pribora za jelo i plastičnih čaša za napitke te odvojeno prikupiti 90 posto plastičnih boca za piće. U Hrvatskoj više od 12 godina funkcionira depozitni sustav povratne naknade od 0,50 kuna. Analize su pokazale da takav sustav daje najbolje rezultate uz visoku stopu prikupljanja, ali i kvalitetnu sirovinu koja se dalje može koristiti u proizvodnji. Jedan od najboljih primjera je Zlarin, koji se transformira u prvi hrvatski otok bez jednokratne plastike. Inicijativu koju su pokrenule Ana Robb, Nataša Kandijaš i Ivana Kordić podržala je lokalna zajednica.

Svjetski gospodarski forum procjenjuje da kružna ekonomija predstavlja poslovni potencijal od 4,5 bilijuna dolara, no samo je 9 posto globalne ekonomije kružno. Pametna upotreba resursa i poslovni modeli koji ne ovise o ekstrakciji prirodnog kapitala predstavljaju veliko neiskorišteno područje za nove modele rasta. Novi poslovni modeli poput najma proizvoda umjesto kupnje, dakle ekonomija dijeljenja, već su doživjeli velik uspjeh.

“Za zaokruženi sustav gospodarenja ambalažnim otpadom potrebno je poticati inovacije i korištenje novih tehnologija koje olakšavaju recikliranje i oporabu plastike te iz nje stvaraju vrijednost nakon prvotne upotrebe”, poručuje doc. dr. sc. Kučić Grgić.

Infografika
Ilustracija 1

5 PRINCIPA ZERO WASTE NAČINA ŽIVOTA

Odbačena plastična boca u prirodi rekorder je s više od 400 godina potrebnih da bi se razgradila. Limenka će se razgraditi u roku od 200 godina, a metalna konzerva ili čaša od stiropora za 50 godina. Da bi se razgradio filtar cigarete u prirodi, potrebno je i do pet godina, karton se razgrađuje dva mjeseca, a papirnata maramica do mjesec dana. Zato je sve više poklonika pokreta Zero Waste, čija su načela:

1. refuse / odbiti kupiti proizvode s nepotrebnom ambalažom ili ambalažom koja se ne može reciklirati

2. reduce / smanjiti kupnju svega što zapravo ne trebamo

3. reuse / ponovo iskoristiti sve što se može popraviti, prenamijeniti ili može nekome nakon nas koristiti

4. rot / kompostirati sav biološki otpad koji može poslužiti kao gnojivo

5. recycle / reciklirati ono što je ostalo nakon ispunjenja prvih četiriju načela.

Ilustracija 2

HOW TO VODIČ: OVO MOŽETE PROMIJENITI VEĆ DANAS

1. Vlastita termošalica za kavu najbolji je izbor za one koji kupuju kavu na automatima ili ju naručuju dok su u pokretu, kako bi izbacili sve jednokratne plastične i papirnate čaše iz svoje svakodnevice.

2. Jednom kad ju potrošite, nemojte se vratiti na plastiku i neodržive proizvode u kuhinji. Zamijenite spužvice četkama za pranje suđa koje su dugotrajne i zdravije. Zamijenite plastičnu i aluminijsku foliju omotom od voska. Plastične vrećice za hranu zamijenite staklenim kutijicama ili višekratnim vrećicama sa zatvaračem. Izbacite papirnate ubruse i koristite isključivo kuhinjske krpe ili ubruse od tkanine. Zaboravite papir za pečenje i isprobajte silikonske podmetače za pečenje.

3. Isto činite i u kupaonici. Sljedeći češalj ili četka za kosu, kao i četkica za zube, neka budu od bambusa, koji je biorazgradiv. Na isti način možete zamijeniti i četku za zahodsku školjku. Maramice za osobnu higijenu i čišćenje zamijenite ubrusima od tkanine. I, možda najvažnije, kad god možete, kupite sapun, šampon i regenerator u čvrstom obliku ili kocki bez ambalaže.

4. Zauvijek prekrižite jednokratne slamke. Dostupne su brojne alternative, od višekratnih metalnih slamki do onih od bambusa. I uvijek se sjetite naglasiti u kafićima, barovima i restoranima da ne želite slamku u svojem piću.

5. Jednokratne proizvode od papira koje ne možete sasvim izbaciti, poput toaletnog papira, zamijenite recikliranima.

6. Vrećice za čaj ne mogu se, nažalost, reciklirati, pa birajte čaj u rinfuzi. Svi koji vole piti kavu iz aparata na kapsule, one jednokratne lako mogu zamijeniti višekratnim kapsulama. Sve više brendova olakšalo je ovaj prelazak korisnicima, pa nude pakiranja mljevene kave za punjenje višekratnih kapsula.

7. U dućanima na odjelu povrća i voća možete pronaći višekratne vrećice za svježe proizvode. Uzmite pakiranje i držite te vrećice u platnenoj vrećici koju ste stavili pokraj ulaza ili u torbu i zauvijek zaboravite zelenu salatu, rajčice, jabuke i naranče u plastičnim vrećicama.

Ilustracija 3

TEHNOLOGIJE KOJE ĆE SPASITI SVIJET

Svjetski gospodarski forum predviđa da će deset područja tehnološkog napretka omogućiti transformaciju kružnoga gospodarstva.

1. Infrastruktura: investicija i izgradnja izdržljivije i kvalitetnije infrastrukture, kako u fizičke tako i digitalne, nužan je temelj za održivo i cirkularno gospodarstvo.

2. Digitalne komunikacije: imat će veliku ulogu u stvaranju sigurne infrastrukture za građane i organizacije koje prelaze na nove poslovne modele kružne ekonomije.

3. Budućnost mobilnosti: svijet je već u ranoj fazi potpune transformacije mobilnosti, koja će postati pametnija, čišća i inkluzivnija.

4. Digitalno gospodarstvo i kreiranje nove vrijednosti: 70% nove vrijednosti koja će nastati u sljedećem desetljeću temeljit će se na poslovnim modelima digitalnih platformi.

5. Napredna proizvodnja: sljedeća je faza proizvodnje kreiranje cjelovitih usluga, a ne proizvoda, radi čega će novi i inovativni pristupi te proizvodni sustavi koji uključuju otkrića u računarstvu, senzorici, umjetnoj inteligenciji, robotici, 3D printanju, mobilnoj povezanosti i naprednim materijalima imati važniju ulogu.

6. Zrakoplovstvo: stručnjaci predviđaju sve veću integraciju dronova, koji koriste energiju iz obnovljivih izvora, u zračnom prijevozu ljudi i robe te u nadzoru, od poljoprivrede do znanstvenih istraživanja.

7. Četvrta industrijska revolucija: spajanje fizičkog, digitalnog i biološkog predstavlja vrijeme preispitivanja dosadašnjeg uspjeha, ali i propusta, te nikad lakši pronalazak rješenja.

8. Internet stvari: povezani pametni uređaji osnova su optimizacije procesa u svim dijelovima gospodarstva, od javnih usluga do udobnosti doma i inoviranja.

9. Umjetna inteligencija: dizajn kružnih proizvoda, komponenti i materijala te omogućavanje strukture za dinamično određivanje cijena, sustave dijeljenja usluga poput car-sharinga i detekcija potencijala za veću efikasnost.

10. Budućnost računarstva: iz velikih skladišta i soba u podrumima, računala su prešla u ruke ljudi koji sjede na kavi, hodaju ulicom ili putuju vlakom, a razvojem kvantnog računarstva i umjetnih neurona računala imaju priliku postati gotovo nevidljivim i još efikasnijim dijelom naše svakodnevice.

Ilustracija 4

INOVACIJE KOJIMA SE VESELIMO

1. Odjeća koja raste s djecom

Potpunu transformaciju u modnoj industriji želi napraviti bivši aeroinženjer Ryan Mario Yasin, osnivač brenda Petit Pli, koji proizvodi odjeću što raste zajedno s djecom. Sva odjeća koju proizvode napravljena je od recikliranih tkanina i konstrukcije monovlakana, koja su zaslužna za rast i sužavanje odjeće prema veličini djeteta te omogućavaju lako recikliranje na kraju korištenja. Jedna majica ili par hlača zahvaća raspon sedam tradicionalnih veličina koje djeca prođu tijekom prve dvije godine života. Petit Pli dobitnik je brojnih globalnih nagrada i priznanja, kao što su Global Change Award i Red Dot.

2. Pametni paneli kao pluća grada

Ključ kružne i održive ekonomije inovacije su koje otpad pretvaraju u sirovinu. NUOTWO je hrvatski startup i pobjednik akceleracijskog programa za poduzetnike Startup Factory iz 2019. Osnivači startupa, Iva Soža i Marko Brkljačić, osmisli su pametne panele koji ugljični dioksid i metan, dva najzastupljenija staklenička plina u zraku, pretvaraju u biomasu i svježi zrak. Namijenjeni su postavljanju na unutarnje zidove zgrada kako bi primarno filtrirali zrak u unutrašnjim prostorima poput poslovnih ili komercijalnih zgrada. Biomasa koja nastaje kao nusprodukt može se koristiti kao dodatak prehrani, stočna hrana i gorivo.

3. Digitalne platforme za praćenje izvora hrane 

Gotovo 88 milijuna tona hrane svake godine završi kao otpad u Europskoj uniji, a na globalnoj se razini procjenjuje da najmanje trećina sve hrane proizvedene na svijetu ne stigne do korisnika. Stoga se velika nada polaže u digitalna tehnološka rješenja koja mogu identificirati glavne korake u kojima gubimo velike količine hrane, a i potvrditi odakle uistinu dolaze. Primjer takvog rješenja je hrvatska platforma VeeMee istoimenog startupa koji su osnovali Marko Kozjak i Nikola Vida. Njihova platforma nudi korisnicima jednostavan pregled osnovnih informacija o proizvodu u trgovini skeniranjem QR koda na ambalaži. Do danas su spasili 750 tona hrane od bacanja.

Ilustracija 5

TVRTKE KOJE ČINE RAZLIKU

Najveća svjetska korporativna inicijativa za održivost

1.  Lush, lider u održivom pakiranju prema 2020 Sustainability Awards

Brend koji je svoju globalnu priču otpočetka izgrađivao na vrijednostima održivog i ekološki osviještenog poslovanja. Načela poslovanja kojima se Lush vodi su borba protiv testiranja na životinjama, etička kupnja, 100% vegetarijanski proizvodi, ručno rađeni proizvodi i prodaja proizvoda u ambalaži isključivo ako je drugačije neizvedivo. Kako bi potaknuli svoje korisnike i stvorili naviku recikliranja, Lush korisnike poklon-proizvodima potiče na vraćanje iskorištene ambalaže, čime godišnje povećava udio reciklirane ambalaže za 17%.

Ključni ciljevi: 100% reciklirani papir, 100% višekratna i biorazgradiva ambalaža, konstantno inoviranje pakiranja.

2. IBM, jedna od najetičnijih tvrtki prema Ethisphere Instituteu

Već dvije godine zaredom Ethisphere Institute proglašava IBM jednom od najetičnijih kompanija na svijetu. IBM je tijekom 2019. Implementirao 1660 energetskih projekata na više od 200 lokacija diljem svijeta kako bi ostvario godišnju uštedu od 136.000 megavatsati. Tvrtka je iste godine sudjelovala u pokretanju Climate Leadership Councila s misijom realizacije ugljičnog poreza kao politički i ekonomski najučinkovitijeg rješenja u borbi protiv klimatskih promjena.

Ključni ciljevi: smanjenje emisija CO₂ za 40% do 2025., 55% energije iz obnovljivih izvora do 2025.

3. A1 Hrvatska, član inicijative UN Global Compact

Vodeći tehnološki lider i pružatelj najbolje mobilne mreže u Hrvatskoj krajem prošle godine potpisao je UN Global Compact, najveću svjetsku korporativnu inicijativu za održivost, u kojoj je više od 12.000 kompanija iz više od 160 država diljem svijeta.

Ključni ciljevi: potpuna ugljična neutralnost do 2030., razvoj pametnih rješenja za ostvarenje zelene ekonomije, digitalizacija i edukacija djece i roditelja o internetskoj sigurnosti.

U skladu s Europskim zelenim planom, u A1 Hrvatska ulažu u tehnologije prihvatljive za okoliš i potiču inovacije. Ove godine kompanija prelazi i na zelenu energiju s ciljem smanjenja ugljičnog otiska do potpune neutralnosti 2023. godine. Među svojim korisnicima A1 Hrvatska promiče kružnu ekonomiju te ih potiče na smanjenje njihova utjecaja na okoliš, omogućavajući im da svoje stare mobilne uređaje odgovorno zbrinu u bilo kojoj njegovoj poslovnici. Uspostavio je suradnju s kompanijama koje preuzimaju takav otpad i recikliraju ga. Tako korisnici mogu biti sigurni da će telefon koji im je godinama stajao u ladici i nisu znali što s njim biti adekvatno zbrinut, a ujedno su pomogli u očuvanju okoliša. Upravo u 2021. A1 Hrvatska još se više planira posvetiti podizanju osviještenosti o ovoj temi.

Saznajte više!

Sponzorirani prilog je napravljen u skladu s najvišim profesionalnim standardima u produkciji Native Ad Studija Hanza Medije i A1 Hrvatska, u suradnji s agencijom za premium sadržaj i tehnologiju 01 Content & Technology – C3 Croatia.

Izvori: National Geographic, How People Make Only a Jar of Trash a Year, 2018; WEF Intelligence, 2020; Sun et al, Incidence of microplastics in personal care products: An appreciable part of plastic pollution, 2020; WEF, The world’s economy is only 9% circular. We must be bolder about saving resources, 2019; Kraak et al., Plastics, the environment and human health: current consensus and future trends , 2012; Geyer et al., Production, use, and fate of all plastics ever made, 2017; Bule et al., Mikroplastika u morskom okolišu Jadrana, 2020; Ragusa et al., Plasticenta: First evidence of microplastics in human placenta, 2021

Izvor: https://www.jutarnji.hr/native/najljepse-more-postalo-je-trece-najoneciscenije-plastikom-evo-sto-mozete-napraviti-za-spas-jadrana-15048277

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu