Na istočnim obroncima Moslavine, na granici sa Slavonijom, iznad rijeke Ilove smješteni su vinogradi vinarije Lagena. Ovdje su jedni od najboljih položaja za uzgoj vinove loze u regiji Moslavina. Prvi vinogradi na tom položaju su se sadili još sredinom 19. stoljeća. Današnje vinograde njeguje peta generacija vinogradara i vinara iz obitelji Đozo, koji su svoje prve vinograde posadili 1992. godine. Nalaze se na 255 metara nadmorske visine i isključivo su južne orijentacije. Ukupna površina vinograda iznosi 6 hektara, a dominantna je autohtona sorta Moslavine – škrlet, lokalno poznat i kao ovnek žuti. Uz škrlet, uzgaja se i graševina, pinot bijeli i cabernet sauvignon.
Naziv vinarije dolazi od latinskog naziva za bocu (lat. lagena, grč. lagynos). Lagena je trbušasti glineni vrč s uskim i dugačkim vratom i ručicom sa strane. Kao posuda za posluživanje i transport vina koristila se još u 4. stoljeću prije Krista u staroj Grčkoj, a tu tradiciju su nastavili i Rimljani čije je carstvo bilo prisutno i u Moslavini.
U Ilovi se u 19. st. lončarijom, koristeći ovdašnju glinu, bavio Ivan Bertek s vrlo traženim glinenim vrčevima za vino, uzimajući glinu s naših položaja koji su bogati raznim vrstama gline. Trbušasti vrč s uskim grlom zove se lagena pa je to ime ponijela i naša vinarija sljubljujući ovdašnje vino i glinu.
Lagene su nekada bile obješene o kovani klin na zidu ispred podruma a to je bio prepoznatljiv znak da se tu prodaje vino. Ovdašnje lagene bile su volumena 1,4 – 1,6 litara što je odgovaralo jednoj oki pa su stari Ilovčani znali govoriti „jedna oka na jednog momka“. Oblikom podsjeća na današnji dekanter, pa vjerujemo da je lagena preteča dekantera.