Što možemo učiniti povodom bacanja hrane

23. October 2020. VeeMee

Unatoč najnaprednijoj meteorološkoj tehnologiji, klima je nepredvidljivija no ikad, a tomu doprinosimo ja i ti bacanjem hrane. Željeli bismo to promijeniti? Živimo u hipersenzibilnom svijetu okruženi nesenzibiliziranim ljudima – u svijetu paralelno rastu glad i neuhranjenost jednako kao i pretilost te količine bačene hrane. Željeli bismo to promijeniti?  Suočavamo se s izumiranjem morskih vrsta zbog oticanja fosfora i dušika u mora. Željeli bismo to promijeniti? Evo dobre vijesti: svi ovi problemi usko su vezani uz čovjekovo djelovanje i navike. Promjena naših navika može imati vrlo pozitivne ishode. Za nas. Za našu djecu. Za čitav planet. No jedino ukoliko želimo „biti promjena koju u svijetu želimo vidjeti“.

 

Bacanje hrane prisutno je u svim fazama prehrambenog lanca, od uzgajivača koji šalju „robu s greškom“ do potrošača koji dozvoljavaju da voće i povrće („roba s greškom“) trune na dnu hladnjaka.

Bacanje hrane na deponije zapravo je bacanje novca na deponije. Svjetska ekonomija godišnje izgubi 940 milijardi dolara uslijed neučinkovitosti u distribuciji i konzumiranju hrane. Također, sve veća potražnja za hranom (koju u konačnici uopće ne jedemo, već bacimo) čini ju skupljom ne samo nama, već i siromašnima.

Podsjećamo, prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu 30% sveukupno proizvedene hrane, na svijetu, se baci. Milijardu tona hrane svijet odbacuje svaku godinu. Istovremeno te količine hrane mogu nahraniti tri milijarde ljudi dok broj izgladnjelih u Africi raste svakim danom. I ukoliko nam je ta „daleka Afrika“  već toliko „daleka“, dovoljno je da pogledajmo oko sebe, zagledamo se u kontejnere uz cestu dok putujemo na posao ili jednostavno pogledamo prvog susjeda. Neko od njih sigurno je gladan dok mi i dalje bacamo banane jer su poprimile crnu boju, jogurt kojemu je istekao rok ili kruh koji, *zaboga*, nije više mekan kao jučer.

I ako i vas muče pitanja s početka današnjeg članka, donosimo konkretne korake koji će uistinu omogućiti da budemo promjena koju u svijetu želimo vidjeti.

VeeMee svoj doprinos započeo je — godine od kada je, od bacanja, spašeno više od — tona hrane. Svoju sjajnu priču nazvat ćemo „Operacija 24“. Pitate se zašto? Zato što unutar samo 24 sata učinimo sve ovo:

  • Svakog jutra se probudimo i odlučimo da ni danas povrat ili bacanje robe zbog krive deklaracije, oštećenja, potrgane europalete ili paketa, nije opcija, stoga:
  1. Detektiramo gdje leži problem – u logistici ili kvaliteti robe,
  2. Shodno problemu definiramo posao koji nam je činiti,
  3. Mijenjamo kutije, dodajemo/ispravljamo deklaracije, mijenjamo palete, sortiramo, reorganiziramo, pakiramo i u konačnici ⬇
  4. Donosimo odluku kojom ispisujemo sudbinu proizvoda. Trgovački centar, food outlet ili donacija – pitanje je sad. To zapravo, složit ćete se, ipak nije ni bitno. Ono što je jedino bitno jest da hrana nije bačena, a kako bismo našu 24-satnu priču zaokružili: ⬇️
  5. Transport „is included“!

Vrijeme je da „Operacija 24“ dobije novo ruho. Personalizirano. Samo vaše. U ovoj borbi protiv bacanja hrane vi odredite pravila, a mi ćemo vam samo dati ideje za neka od njih:

 

 

  1. Planirajte kupovinu

Planirajte kupovinu, zapišite, ako treba, na papir što vam točno treba i držite se spiska. Ne kupujte hranu koja će vam „ipak možda zatrebati“ (jer 99% neće).

Isplanirajte obroke za tjedan dana i napravite popis namirnica koje su vam potrebne za pripremu istih. Ponavljamo, držite se popisa.

I zapamtite: supermarketi su pomno osmišljeni kako bi maksimizirali profit, što uključuje i mamce za „impulzivnu kupovinu“.

  1. Sprijateljite se sa svojim zamrzivačem

Prije svega pripremite lako kvarljive namirnice, a potom ih zamrznite i koristite kasnije; šalša od rajčica i paprike može biti „svježa“ i zimi – zamrznite posljednje ljetne zalihe paprike i rajčice; kruh kojeg niste uspjeli pojesti, zamrznite – kad ga izvadite iz pećnice ponovno će biti kao svjež…

Naravno, ni najhladniji zamrzivač neće vam pomoći ukoliko stanete pred njega s otvorenim vratima dok minutama tražite nešto za jelo. Što brže zatvorite vrata, to ćete učiniti manju štetu s temperaturom unutar zamrzivača.

  1. Pravilno upravljajte hranom

Datumi koji nas upućuju na najpoželjniji rok uporabe ne znače da proizvod treba baciti ukoliko je taj rok premašen. „Najbolje upotrijebiti do“ najbolje je pak koristiti kao smjernicu, međutim, prije bacanja hrane, obavezno provjerite ima li ona znakove kvarenja. Jer ako samo malo bolje razmislite: paket šumskog voća označen je s datumom isteka „12.10.2020“. Preporuča li ga se iskoristiti za kolač i 12.10.2020. u 23:59? Ili je ipak „roba spremna za smeće“ samo minutu kasnije?

Nadalje, najstarije namirnice u hladnjaku stavljajte naprijed kako ne bi „propale“.

Također, ne idite u kupovinu dok ne potrošite gotovo sve namirnice, jer.. sad je vrijeme da vam otkrijemo kulinarsku tajnu moje bake:“ Lako je pripremiti kad se ima od čega. Pravi majstori od ničega naprave nešto“! 😉

Ako vam je banana obojena u crno, neprivlačna za jelo, ne bacajte ju, sjajan je dodatak smoothiu J

I na kraju, ako vam je ostao komadić pilećih prsa, ne bacajte ga! Ako ga isjeckate na sitne komade sutradan je izvrstan dodatak hladnoj salati s piletinom!

  1. Odlučite se za voće i povrće„ružnog“ izgleda

Sve više dućana posebno odvaja dio s voćem i povrćem neprivlačnog izgleda. Odlučite se za njega, jer često osim izgleda nema nikakve druge manjkavosti, a proći ćete mnogo jeftinije!

  1. Naučite kako sačuvati hranu

Odvojite vrijeme kako biste naučili nešto o metodama čuvanja hrane i „pravljenja zimnica“. Kiseli krastavci i praprika bit će vam zahvalni J

  1. Čuvajte hranu na pravom mjestu

Vijek trajanja namirnica možete znatno produžiti čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi.

  1. Kompostirajte ostatke hrane

Komposiranje je izvrstan način za korištenje ostataka hrane. Ako se i sami bavite poljoprivredom kompostiranjem si možete pripraviti plodno tlo za uzgoj voća i povrća.

  1. Razvrstavajte biootpad!
  2. Podučavajte djecu o štetnosti bacanja hrane

Svijet ostaje na mladima, stoga se pobrinimo da našim najmlađima usadimo svijest o posljedicama bacanja hrane. Zajedno kompostirajte, planirajte obroke, obavljajte kupovinu i odvajajte otpad.

  1. Kontolirajte porcije

Ovaj korak neće vam pomoći samo u smanjenju unosa kalorija, već i u smanjenju količine hrane koja će završiti u kanti za smeće.

 

Svi možemo biti dio rješenja ovog velikog problema. I ja. I i ti. Naši postupci uistinu mogu biti promjena koju želimo vidjeti. Započnite već danas, a ukoliko neznate s kojim korakom bi počeli, odat ćemo vam još jedan, nama najdraži:

  1. Donirajte hranu koju nećete koristiti

Ako u frižideru imate hranu za koju znate da ju nećete iskoristiti, donirajte ju! Donirajte ju pučkoj kuhinji ili bankama hrane. Ako vam pak nisu u blizini, podsjećamo, pogledajte oko sebe, jer netko u vašoj blizini sigurno je gladan!

 

 

 

 

 

 

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu