Bukovače

25. September 2020. VeeMee

Najraširenije su gljive na svijetu, ne tako egzotičnog izgleda, ali po ukusu su najistančanijih okusnih pupoljaka; od njih se prave najkremastije juhe i najfiniji začini, a dolaze u sivom, zlatnom ili ružičastom ruhu; dobrotvori su kako za okoliš, tako i za naše zdravlje. Znate li o kome je riječ? O bukovačama.

I dok se druge vrste gljiva (poput vrganja) u kuhinjama, ali i kućnim apotekama nalaze već stoljećima, bukovača je tek „odnedavno“ na repertoaru. Međutim, prije negoli se zaokupimo njenim zdravstvenim i kulinarskim blagodatima, upoznajmo ju.

Bukovaču ćemo pronaći na tvrdom drveću, srušenim ili mrvim stablima jer ima jedno vrlo neobično svojstvo. Naime bukovača je saprotrof što bi u prijevodu značilo da su joj mrtve i trule tvari (poput kore drveta) najdraža hrana. Stoga, u potrazi za njima, obratite pažnju na trupce, srušena stabla ili mrtva stabla kao potencijalne domove u kojima se skrivaju. Jedne su od najlakših vrsta gljiva za uzgoj, zbog brzog rasta, široke raznolikosti potencijalnih supstrata i tolerancije na uvjete uzgoja. „Modni detalj“ od kojeg se ne odvajaju kapice su promjera 5-25 cm koje su oblikovane poput lepeze ili pak kamenice, zbog čega ih neki nazivaju upravo tako – gljivama kamenicama. Imaju orašast, suptilan okus koji se dobro slaže s juhama, raznim varivima i umacima.

Proučavajući ovu fascinantnu gljivu, naišli smo na vrlo zanimljive podatke. Kada kažemo fascinantna, to doista i mislimo, no zašto? Zbog metode nazvane mikromedijacija. Mikro-što? –> Otkriveno je kako nekolicina gljiva, a među njima i bukovače, imaju moć razgraditi organske komponente. Bukovače naime imaju tu vještinu da očiste iz vode ili tla teške metale poput olova. Mikoremedijacija koristi se kod čišćenja zagađenog tla, površinske vode ili otpada s farmi te u slučajevima prolivene nafte ili zagađenja industrijskim kemikalijama. Možda i najpoznatiji primjer korištenja ove metode datira iz 2007. kada se duž obale San Francisca iz broda izlilo 220.000 l nafte. Prvo i uobičajeno rješenje u takvim situacijama je potapanje ili spaljivanje nafte, međutim tadašnja gradonačelnica San Francisca, Lisa Gutier izborila se da umjesto toga vlada odobri eksperiment s gljivama. Proces je tekao na sljedeći način:

  1. Nafta je bila uronjena u jastuke izrađene od prirodne kose (kosa je imala svojstvo spužve)
  2. Na jastuke je postavljen sloj bukovača i slame (slama je medij bogat ugljikom, žitnim zrncima i piljevinom, a takva smjesa jednaka je ligninu – smeđem dijelu drveta kojima se u prirodi gljive hrane)
  3. Lignin, baš kao i nafta, sadrži ugljik i vodik, pa u kontaktu s obje tvari bukovače djeluju na isti način (enzimi iz njihovih micelija raskidaju kemijske veze između tih dvaju elemenata)
  4. Nakon 4 tjedna, više od 95% površine bilo je reducirano
  5. Na kraju je utvrđeno kako bukovače koje su niknule vremenom nisu u sebi sadržavale nikakve otrovne tvari

Zaključak: VI STE ono što jedete – osim ako niste gljiva bukovača. J

Osim što je iznimno ukusna, važno je da saznate koji su još razlozi zbog kojih se ova čarobna gljiva mora pronaći na vašem tanjuru:

Započnimo od glavnog organa živčanog sustava, mozga.

  1. Promiče zdravlje mozga

Sve što unosimo u sebe direktno utječe i na zdravlje naših organa, a time i mozga. Određene namirnice pospješuju rizik od neurodegenerativnih bolesti i demencije.

Bukovače obiluju vitaminima i mineralima te su se kao takve pokazale kao osobito značajne za zdravlje mozga.

Primjerice vitamin B3, poznatiji kao niacin, pomaže kod Alzheimerove bolesti te drugih oblika demencije.

  1. Pomaže u borbi protiv kolesterola

Višak kolesterola može se nakupiti u krvi, uslijed čega se stvaraju masne naslage u arterijama te povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Istraživanje provedeno na životinjama pokazalo je kako bukovače brzo i prirodno snižavaju kolesterol u krvi. Naime, istraživanje objavljeno u reviji Mycobiology pokazalo je kako konzumacija bukovače pomaže u snižavanju ukupne količine kolesterola za 37%, a triglicerida za 45%.

  1. Sprječava širenja malignih stanica tumora

Bukovača neće u potpunosti izliječiti rak, međutim sigurno je da će njeno konzumiranje doprinijeti zaustavljanju rasta zloćudnih stanica karcinoma.

U provedenim laboratorijskim istraživanjima, znanstvenici iz Metodističkog zavoda u Indianapolisu uspjeli su spriječiti daljnji rast te metastaze raka debelog crijeva. Isto tako, istraživanja su pokazala da ekstrakt bukovača ima razoran učinak na stanice raka debelog crijeva te leukemije.

Okvakva iscjeljujuća svojstva bukovača ima zahvaljujući značajnom sadržaju antioksidansa te polisaharida, koji podupiru imunološki sustav.

  1. Ublažava upalne procese

Sastojci bukovače dokazano smanjuju razinu markera upale, što je izravni pokazatelj smanjenja upale. Naime, pokazale su jaka protuupalna svojstva, posebno u ublažavanju bolesti poput reumatoidnog artritisa te upalne bolesti crijeva.

  1. Suzbija slobodne radikale

Antioksidansi igraju središnju ulogu u održavanju zdravlja i smanjenju rizika od mnogih kroničnih bolesti, ali su ujedno i spojevi koji se suprotstavljaju slobodnim radikalima čime sprječavaju oštećenja stanica. Upravo njima bogate su bukovače.

Zaključujemo da je riječ o gljivama koje uistinu vrijedi uvrstiti u jelovnik. Zbog svoje prilagodljivosti vremenskim prilikama i neprilikama te jednostavnom uzgoju sve više uzgajivača odlučuje se upravo za njih. Osim u divljini, moguće ih je dakle uzgajati na piljevini, malim drvenim strugotinama, papiru, slami ili otpadu od suncokreta. Jedino što o ovim gljivama još ne znamo jest kako s preciznošću utvrditi radi li se o jestivim ili pak otrovnim gljivama.

Čitajte nas redovno jer VeeMee već uvelike „kopa“ po svojoj bazi u kojoj se nalaze brojni uzgajivači gljiva! Iz prve ruke otkrit će nam kako prepoznati njih, ali i druge gljive te s kojim izazovima se susreću prilikom uzgoja.

Do sljedećeg čitanja!

Vaš VeeMee savjetnik J

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu