Da se što manje baca: Hrvati su osnovali inovativnu tvrtku koja je lani spasila 750 tona hrane

26. April 2021. Nikola Vido

Marko Kozjak i Nikola Vido sa svojim interventnim timom spasit će kamion šparoga iz Španjolske zbog krivog pakiranja ili pošiljku malina zbog deklaracije na engleskom

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Hrvatskoj svake godine u otpadu završi čak 399.611 tona  hrane ili 97 kilograma po stanovniku. Općenito se procjenjuje da se 53 posto hrane odbaci u kućanstvima, u Hrvatskoj taj je udio čak veći i doseže 77 posto. No malo ljudi zna da tone hrane propadne zbog nenamjernih ili nesretnih grešaka na pakiranjima ili deklaracijama pošiljaka zbog čega se sasvim dobra i zdrava hrana odbija već u lancu logistike, prije nego je i stigla na police trgovina.

Upravo na tom problemu prije tri je godine osnovana zagrebačka tvrtka VeeMee koja je samo lani spasila 750 tona hrane da ne završi na otpadu. Njihove ideje i napore prepoznali su veliki trgovački lanci s kojima surađuju, ali i službena tijela kao što je Ministarstvo poljoprivrede.

– Prije desetak dana pojavio se problem sa šparogama iz Španjolske koje su pakirane po osam komada u “pušleku”, no na deklaraciji je stajalo da ih ima deset. To je primijetio tehnolog prije nego su šparoge zaprimljene u trgovinu. Tehnolozi su prva brana za kontrolu robe koja dolazi iz EU u kojoj postoji slobodan protok roba. Oni su neovisni stručnjaci i njihovo mišljenje trgovci moraju poštovati, a roba se odbija i ako je krivi broj šparoga u pakiranju – govori nam Marko Kozjak (33) iz tvrtke VeeMee, koju je osnivao s Nikolom Vidom. Tako bi bilo i sa šparogama koje bi se vratile u Španjolsku i po putu propale.

VeeMee sprečava nastanak otpada od hrane u lancu logistike, na putu od proizvođača do trgovine | Foto: Privatni album

– Ali mi smo uskočili i prepakirali šparoge tako da ih bude deset u pakiranju, kako i piše na deklaraciji. Trgovac ih je potom primio, a imali smo čak i višak šparoga koji smo preusmjerili u outlet hrane. Šparoge spašene, stvar riješena, nije se bacila hrana – ponosan je Marko koji ozareno prepričava čime se on bavi.

Njegov posao prepoznali su i u poduzetničkom inkubatoru Zicer koji ponosno ističu projekt VeeMee na svojim web stranicama.

A Marko pobliže pojašnjava koliko je velik problem propadanja hrane u logistici.

Marko (desno) je sa svojim timom zaslužan i za to da potrošač pomoću QR koda u dućanu iščita tko je proizveo hranu koju želi kupiti | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

– Oko 15 posto odbijenih pošiljki je samo zbog deklaracije jer je nešto na njoj krivo otisnuto, a proizvođač iz Nizozemske, Španjolske, Italije to ne zna. Ako tehnolog odbije robu jer ima nešto krivo na deklaraciji, makar i nešto malo, iona se ne smije primiti u trgovinu. U trgovini sve mora biti po PS-u i to je dobro radi zaštite potrošača. Tehnolozi rade lavovski posao i njima možemo zahvaliti da na tržištu sve štima. No što kad su greške tehničke prirode i mogu se ispraviti zdravom logikom? E, na to cijela Europa nije dala rješenje, a mi smo osmislili kako da se to popravi – govori nam Marko.

Prema informacijama Ministarstva poljoprivrede, svake godine u Hrvatskoj se odbaci 79 kg hrane po glavi stanovnika | Foto: Srećko Niketić/PIXSELL

Njegov posao ima odlike interventnog tima, diže se na poziv, bio dan ili noć. Kreira rješenje u 15-ak minuta i ako se svi slože, spašava stvar, odnosno hranu od bespotrebnog bacanja.

Ovakve greške u sustavu Marko je osobno vidio dok je radio kao menadžer u jednom velikom koncernu, iskusio je, okusio i namirisao sve slabosti sustava koji otkriva greške. Jer u redu je da netko otkrije da je u pakiranju 8 šparoga, a na deklaraciji piše 10, ali Marko je jedini ponudio rješenje da se pakiranja jednostavno preslože već u Hrvatskoj uz pristanak svih uključenih strana, umjesto da se vrate proizvođaču u Španjolsku kako bi sam proizvođač to napravio (a šparoge bi do tad zapravo propale).

Tako je spasio i maline iz uvoza  jer je na deklaraciji ostao engleski naziv maline, nije bilo hrvatskog prijevoda.

– Na deklaraciji je ostalo na engleskom “raspberry”, umjesto da piše malina. Mi smo uskočili, ukazali proizvođaču što je krivo na deklaraciji i savjetovali kako ona mora biti napisala da bi se roba mogla zaprimiti u trgovini. Imali smo slučaj s tri ogromna kamiona limuna koji su stigli u Sloveniju. Ali na deklaraciji je na hrvatskom pisalo da je zemlja porijekla “Turska”, umjesto da je pisalo na slovenskom “Turčija”. Htjeli su odbiti tri kamiona limuna, ali mi smo i tu savjetovali proizvođača što mora napraviti s deklaracijom kako bi bila ispravna i limuni su prihvaćeni – pojašnjava Marko što je to točno što on radi i kako spašava hranu od bacanja.

Govoreći o svom dosadašnjem iskustvu, kaže kako se čak 70 posto hrane u trgovini baca se zbog ovakvih problema, zbog krive europalete, krive kutije, krivog LOT-a, deklaracije i uglavnom proizvođači ne griješe namjerno.

Spašavanje hrane, VeeMee
Hrana se često otpisuje radi grške na deklaraciji pa je sustav jednostavno odbacuje | Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

– U ostalih 30 posto problem je kvalitete, ali ako imate nešto prve klase, to se odbija zbog nekoliko postotaka robe druge klase. Onda mi to, primjerice, preberemo, sortiramo robu koja se deklarira kao druga klasa i pošaljemo u outlete hrane, a što je treća klasa odlazi za proizvodnju gnojiva – ponosan je Marko. Njihov posao je živa roba koja se u roku od 12 do 24 sata vraća u trgovinu, umjesto da se baci.

Ekipa iz tvrtke VeeMee svoj posao našla je u međuzoni između proizvođača i trgovca te oni rješavaju greške u sustavu.

Oni su anđeli savjetnici proizvođačima jer u slovo znaju kako mora izgledati procedura da bi roba ušla u trgovine i doslovno navigiraju proizvođače kako se ne bi izgubili u sustavu. Otkako su počeli s poslom prije tri godine, spriječili bacanje 2000 tona hrane i ispuštanje 40 tona CO2 u zrak. Na to treba dodati 400 kilograma šparoga koje su spasili prije desetak dana.

Postali su i partneri mnogih trgovačkih lanaca.

– Proizvođačima je teško, šalju hranu u druge zemlje, a onda se vraća ovakvih  stvari, ona se kvari i baca. To su enormne količine emisije CO2 iz kamiona koji vozikaju amo-tamo preko kontinenta, štete su goleme… Naš posao je i da javimo proizvođaču koju je grešku napravio tako da se to ne ponovi negdje drugdje. Postajemo kao anđeli čuvari koji ukazuju na greške, savjetujemo kako ispraviti i signaliziramo što treba napraviti – govori Marko o tome da su njihove intervencije višestruko korisne.

Marko napominje da je zapravo sjajno što imamo tehnologe koji kontroliraju sve prije nego dođe do polica i prva su brana ako bilo što ne valja, pa makar se radilo o običnoj nenamjernoj greški na deklaraciji.

– I oni rade sjajan posao i štite potrošača te budno paze da sve bude prema dobrim standardima koji jamče zdravu i sigurnu hranu. Da ne postoji standardizacija, imali bi puno veće probleme i puno više otpada – kaže naš sugovornik.

Budućnost, QR kod, Marko Kozjak
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Ali Marko i Nikola imali su još jednu želju koju su razvili do biznisa. A to je da osiguraju da njihova djeca znaju što jedu. I to se može jedino ako kupac u trgovini dobije informacije otkud nešto dolazi i tko je to proizveo. Tako su iskreirali platformu o sljedivosti hrane do polja.

Kupac u trgovini jednostavno poskenira QR kod nekog proizvoda i na mobitel mu se izbacuje sve o tome odakle je i tko ga je i gdje proizveo. Dobiva punu informaciju što kupuje. Kada bi se u kamione stavila sva hrana čiju sljedivost kupci mogu pratiti preko sustava koji je razvio VeeMee, nanizali bi čak 1111 kamiona od 18 tona. Impresivno, ali Marko i Nikola imaju velike planove jer se već sad probijaju na druga tržišta zahvaljujući svojem sustavu sprečavanja bacanja hrane u logističkom lancu i sustavu sljedivosti.

Marko Kozjak, spašavanje hrane
Marko je htio da njegova djeca jednog dana znaju što jedu pa je osmislio platformu pomoću koje se skeniranjem QR koda u dućanu otkriva tko je nešto proizveo i gdje | Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Gledaju visoko, na tržište Njemačke gdje je 80 milijuna ljudi. Za to se digitalno pripremaju i ako uspiju, samo im je nebo granica.

Ove napore u tvrtki VeeMee pozdravili su i u Ministarstvu poljoprivrede:

– Radi o inovativnim digitalnim rješenjima u poljoprivredi, proizvodnji i konzumaciji hrane te Ministarstvo poljoprivrede, kao i sve pravne subjekte kroz svoja poslovna rješenje i projekte, koji imaju za cilj unaprijediti održivu proizvodnju i potrošnju hrane od polja do stola, u svakom slučaju pozdravlja i podržava.

No navode kako već postoje brojni projekti kojima se sprečava bacanje hrane i da Hrvatska ostvari cilj UN-a da se do 2030. prepolovi količina bačene hrane u lancu maloprodaje i potrošača.

Umjesto za smeće – u donacije

Mnogo je toga napravljeno, objavljen je i Vodič za doniranje hrane te pokrenut projekt ‘e-doniranje’.

– Riječ je o IT sustavu kojim se olakšava i ubrzava preraspodjela viškova hrane i omogućuje bolja komunikacija između donatora i posrednika. Zajednički napori svih dionika u lancu doniranja hrane su rezultirali porastom iznosa nabavne vrijednosti donirane hrane od 30 posto u 2019. u odnosu na 2018. godinu te 48 posto u 2020. u odnosu na 2019. godinu. Konkretno, u 2020. godini je donirano 1.726.610 kilograma hrane, što je, u odnosu na 2019. godinu, porast od 13,8 posto – navode iz Ministarstva poljoprivrede.

Pokrenuto je i niz aktivnosti kako bi se osvijestio problem bacanja hrane pa tako i projekt pod sloganom ‘Pojedi, podijeli. Hrana nije otpad’.

Poljoprivreda, VeeMee
Ministarstvo poljoprivrede planira iduće godine lansirati platformu gdje će predstavljati najbolja rješenja za sprečavanje bacanje hrane | Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

– Prva od aktivnosti je izrada animiranog filma na ovu temu, a povodom međunarodnog dana osviještenosti o otpadu od hrane, ministarstvo će ove godine organizirati prigodni stručni skup i manifestaciju – kažu u ministarstvu. Tu su i vodiči za sprečavanje nastanka otpada od hrane u trgovini te u ugostiteljstvu i institucionalnim kuhinjama, a planira se i sklapanje dobrovoljnih sporazuma za sprječavanja otpada od hrane. Priprema se i projekt infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane. Naime, do kraja godine se planira izrada Programa potpore za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane koji bi se trebao financirati iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost i to u vrijednosti od 30 milijuna kuna –  najavljuju u Ministarstvu poljoprivrede.

Na jedinstvenoj Internet Platformi za sprječavanje otpada od hrane žele stvoriti mjesto za razmjenu dobrih iskustava i dobre prakse, a planiraju je lansirati iduće godine kao i podjelu posebnih priznanja za najistaknutije primjere dobre prakse u sprečavanju nastanka otpada od hrane.

– U planu za 2022. godinu je i Program potpore za istraživački rad i inovativna rješenja koji doprinose sprječavanju otpada od hrane – također najavljuju u ministarstvu.

 

Autor: Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Izvor: https://www.24sata.hr/lifestyle/andeli-za-hranu-sprijecili-smo-lani-propadanje-750-tona-hrane-757357

Izradu ove mrežne stranice sufinancirala je Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. www.strukturnifondovi.hr Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europski fond za regionalni razvoj Sadržaj publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost VeeMee Više o projektu